Prema riječima direktora Crnogorskog narodnog pozorišta Ilije Subotića, ovo je još jedan važan korak u dosljednoj realizaciji inkluzivne politike nacionalnog teatra.

„Na ovaj način ponovo potvrđujemo da je dostupnost naših predstava svim građanima Crne Gore kontinuirana opredijeljenost nacionalnog teatra, uz stalno nastojanje da budemo primjer progresivne i društveno odgovorne institucije koja stalno proširuje modele pristupačnosti. Kroz izvođenja predstava s audiodeskripcijom i prevodom na znakovni jezik gradimo sistem koji dugoročno uklanja barijere, jer teatar svoju punu vrijednost ostvaruje tek onda kada je otvoren i dostupan svima“, rekao je Subotić.

Rasprodate ulaznice svjedoče ne samo o stalnoj popularnosti predstave, već i o velikom interesovanju osoba s oštećenjem sluha za kulturne sadržaje koji su im sada postali dostupni.

Predsjednik Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore Darko Mijušković istakao je da je predstavu razumio u potpunosti i pohvalio ovaj projekat kao dobru praksu koju treba da slijede i druge institucije kulture.

„Doživio sam pun utisak predstave, pogotovo zato što sam sve vrijeme povezivao radnju sa znakovnim jezikom. Ovo je prvi put da se ovakav projekat sprovodi u Crnoj Gori i od izuzetnog je značaja za nas. Zahvaljujući prevodu na znakovni jezik, gluvi sada mogu biti jednaki sa čujućima. To je prava inkluzija kojoj težimo. Crnogorsko narodno pozorište treba da bude primjer drugim institucijama da obezbijede prevodioce i omoguće pristupačnost“, istakao je Mijušković.

Ovo je druga predstava za koju se u Crnogorskom narodnom pozorištu obezbjeđuje prevod na znkovni jezik za osobe s oštećenim sluhom, nakon što je prethodno na isti način izvedena predstava “Bladi Mun” rediteljke Ane Đorđević.

Prevođenje na znakovni jezik zahtijeva punu koncentraciju, biranje opisnih termina kada znakova fali i praćenje dinamičnih replika na sceni. Za prevoditeljku Tijanu Mijušković ovo je bio poseban i prijatan izazov.

„Nije bilo teško, nije bilo naporno. Bilo nam je zadovoljstvo što možemo da učestvujemo u ovakvom projektu. Što se tiče riječi, jeste bilo teško i izazovno, ali se trudimo da vizuelno objasnimo definiciju te riječi da bismo mogli da prenesemo radnju i da bi publika doživjela pravi utisak onoga što je rečeno“, kazala je Mijušković.

Naglasila je da su gluva i nagluva lica u Crnoj Gori jedna od grupa osoba s invaliditetom koje su najviše diskriminisane u našem društvu.

“Prvenstveno zbog toga što ne postoji zakon o upotrebi znakovnog jezika. Iz toga proizilazi i da oni u stvari nemaju obezbijeđene prevodioce za znakovni jezik, nemaju pristup informacijama, te samim tim im i kultura nije dostupna”, saopšteno je iz CNP-a.

Predstava „Šćeri moja“ bavi se položajem žene u savremenom društvu kroz istorijsku priču o knjeginji Zorki Petrović i njenom životnom putu. Uloge tumače: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.

Na znakovni jezik sinoć su naizmjenično prevodile Tijana Mijušković i Leonora Pajković, dok je za predstavu bio obezbijeđen i titl na engleskom jeziku.

Omogućavajući da jednu od svojih najizvođenijih predstava učini dostupnom i osobama s oštećenjem sluha, Crnogorsko narodno pozorište, kako je predočeno, napravilo je važan korak ka ravnopravnosti i pokazalo da kultura mora biti dostupna svima.