Mještanin Lijeve Rijeke, Vukomir Adžić za dvije godine četiri puta se sreo sa mrkim medvjedom i izbjegao sigurnu smrt. Poslednji put bluzak susret sa zvjerkom imao je prije par dana kada se spasio skokom sa stijene visoke preko pet metara. Tokom prošle godine u Crnoj Gori evidentirano je 48 slučajeva štete od mrkog medvjeda, koji je strogo zaštićena vrsta. Na udaru su najčešće bili pčelinjaci, ali i domaće životinje, pa je tako Adžić prošle godine ostao bez dva brava, odnosno dvije ovce.

„Evo par godin,a ja se sretam sa medvjedima na po četiri – pet metara, da me udave, ali ja se nisam plašio, odupirao sam se svačim i on je napuštao, nije htio da me napadne“, kazao je upravnik Lovačke organizacije Podgorica, Miloš Mikić.

Adžić nije jedini u selu koji je trpi štetu od medvjeda.

Buka je jedan od načina da odvrati mdvjeda sa imanja koje se prostire na 30 hektara.

Iz Lovačkog društva Podgorica pojašnjavaju da medvjedi dolaze u sela jer su većinom napuštena, a učinkovite mjere prevencije su: čobanice, gasni topovi, ali i biber sprej u direktnom susretu sa medvjedom.

„Mi generalno kao lovačka organizacija imamo dosta samih prijava uništenih košnica, uništenih torova, međa, suvomeđa, ograda i pokušavamo da nadomjestimo i nadoknadimo sme štete. Imamo dosta toga i dokumentovanog. To je zaštićena divljač. Strogo zaštićena divljač. To je jedan od većih resursa naše države i kako takav, moramo se ponašati prema njemu. To što smo mi, ajde jednim dijelom u njegovom habitatu ne znači da treba da se odstrani. Prosto treba neka regulacija da se donese na nivou države. Eventualno, ne znam, da li bi to bile neke, ajde da kažem, službe zaštite ili eventualno znaci nekog ranog upozorenja. Međutim, populacija je prilično velika i to bi bilo prilično komplikovano da se izvede“, naveli su.

U svijetu je jedno od rješenja za smanjenje broja populacije ostarjelih jedinki – komercijalni lov.

„Sama ta varijanta komercijalnog lova u Africi je spasila lavove zato što su se jedinke koje su ostarale, odradile svoj biološki ciklus i došlo do samog uginuća, one su dijelom rehabilitovane i nudile su se lovcima u komercijalni lov. I taj lov je, odnosno cijena toga lova s tim prihodima su se potkrijepili sami nacionalni parkovi i sama revitalizacija cijelog sistema“, istakli su.

Mnogo su češće štete koje pričinjavaju divlje svinje.

„Kao štetočina dominantno se lovi divlja svinja. Veliki broj lovaca se bavi tim lovom – pogonski lov sa psima vodičima“, zaključuju iz Lovačkog društva Podgorica.

Najveći problem što se tiče samog odnosa prema divljači uslovljava razuđenost terena, zaključuje Mikić.