Tomislav Mićović kaže da je već u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno više benzina nego u cijeloj 2024. i 2023. Pored toga, dodaje, uvezena je i velika količina dizela, kao i da će i te količine do kraja godine biti daleko veće nego tokom prethodne dvije.

“Sve nafne kompanije su još od januara ove godine počele da povećavaju svoj uvoz. Kao što znate, mnoge od njih su prestale da kupuju gorivo od NIS-a, da se snabdijevaju iz Pančeva, pa su i povećavali uvoz. Još ima prostora za povećanje, ne kao na početku, ali svakako da ima još prostora za povećanje”, dodaje Mićović.

Na pitanje šta je neophodno da se dodatno povećaju isporuke, Mićović kaže da je to teško reći.

“Neophodno je da u čitavom tom lancu snabdijevanju ima dovoljno robe tamo gdje se pojave da kupe, da ima dovoljno transportnih sredstava da se one dovezu do Srbije. Najmanji problem su maloprodajni objekti u zemlji. Njih ima dovoljno da cijela ta količina potrebna tržištu može da se distribuira. Ne stoje ti derivati nafte u nekim skladištima i samo čekaju da neko iz Srbije dođe i da ih kupi”, navodi Mićović.

Ipak, poručuje, da su stvoreni takvi uslovi da može da se realizuje daleko veći uvoz nego inače, ali da i dalje zavise i od vremenskih prilika i svih drugih poremećaja.

“Najmanje nam treba da derivati budu zarobljeni u NIS-ovim skladištima”

Kada je riječ o tome šta će biti ako se sljedeće nedjelje obustavi platni promet i NIS-ove pumpe budu moralr da se zatvore, Mićović poručuje da bi to bio problem zato što se na tu količinu derivata koja će biti stavljena na tržište preko NIS-ovih pumpi računa u ukupnom bilansu snabdjevenosti.

“Najmanje bi nam u ovom trenutku trebalo da neki derivati nafte budu zarobljeni u NIS-ovim skladištima i da ne mogu zbog platnog prometa da budu stavljeni na tržište. U tom smislu bi onda trebalo i dodatno to snabdjeti iz uvoza. Ja se iskreno nadam da će biti pronađen način da prosto ne ostanu zarobljeni ti derivati i već se radi na tome, da se oni svakako isporuče na tržište bez obzira na sve druge okolnosti”, objašnjava Mićović.

Na pitanje da li je to momenat kada bi benzin i dizel iz obaveznih rezervi mogli da se stave na tržište, Mićović kaže da do sada nemaju iskustvo stavljanja dizela i benzina iz obaveznih rezervi na tržište.

“Od kada su formirane obavezne rezerve do sada nijednom nije došlo do puštanja obaveznih rezervi. I ovo će biti pravi test za sve kako će taj lanac funkcionisati u snabdijevanju. Ali momenat kada bi trebalo iz obaveznih rezervi da se stavi roba na tržište, je momenat kada NIS bude iscrpio sve svoje zalihe, jer oni još uvijek imaju zalihe koje stavljaju na tržište. U momentu kada više to ne budu mogli, teško je očekivati da to može opet dodatno uvozom”, dodaje Mićović.

Govoreći o tome kakav je plan drugih kompanija u slučaju da dođe do svega toga, Mićović kaže da nema unaprijed nekog plana, kao i da će se raditi maksimalno da se izađe u susret svim zahtjevima tržišta.

“Onoliko koliko bude dolazilo kupaca na ove benzinske stanice, toliko će biti povećavana isporuka. Nema nikakvog plana u smislu produženja radnog vremena. Moći će, ja mislim, sve to da se snabdijeva i uz jednu malo intenzivniju logistiku dopremanje do benzinskih stanica moći će da se realizuje”, dodaje.

Nije ružičasta situacija na evropskom tržištu

Poručuje i da nije ružičasta situacija na evropskom tržištu.

“Uvođenjem sankcija koje su onemogućile veće isporuke iz Indije i Turske, cijela Evropa je ostala bez jednog ozbiljnog izvora dizela ili je on smanjen. U tom smislu je ta ponuda nešto manja nego što je potražnja. Ima dovoljno da se snabdije tržište, ali nikad nije dobro kada nisu u ravnoteži ponuda i potražnja”, navodi Mićović.

Naglašava i koliko je produžetak operativne licence Lukoilu olakšao situaciju.

“Ta licenca se odnosi na maloprodaju i to je dobro da će sve benzinske stanice i u našoj zemlji i u regionu moći da nastave da rade. Jedino što će biti problem, iz Bugarske ne postoji mogućnost izvoza, tako da Lukoil Srbija neće biti u mogućnosti da sve količine obezbijedi iz svoje rafinerije u Burgasu. Oni se već sada u velikoj mjeri snalaze i rade na tome da obezbijede dovoljno derivata nafte za svoje pumpe, pošto će pumpe moći da rade”, dodaje Mićović.

Na svjetskom naftnom tržištu imamo jedan paradoks. Dok cijena sirove nafte pada, rastu kotacije gotovih derivata. Mićović poručuje da se to povremeno dešava.

“Sirove nafte ima puno, povećane su isporuke i OPEK-a i generalno svih zemalja. U tom smislu, cijene padaju, jer ima velike ponude. Sa druge strane, potražnja za dizelom jako velika. Između ostalog, smanjile su se isporuke iz Indije i Turske dizela, koji se dobijao uglavnom preradom ruske nafte. Potražnja za dizelom je velika. Imate opet jedan broj havarija, kao što je bilo u Budimpešti, koje su smanjile isporuke dizela iz rafinerija. To je veliki pritisak na tržište dizela i tako je došlo do velikog razdvajanja”, kaže Mićović.

“Sjajna prilika da vlasništvo nad Rafinerijom vratimo u srpske ruke”

Za kraj, Mićović je rekao da, prema njegovom mišljenju, sva rješenja za NIS treba da vode ka tome da se aktivira prerada u Rafineriji nafte Pančevo.

“Ovo je sjajna prilika, neće biti jednostavno, neće biti ni jeftino, ali da se vrati u naše ruke, u srpske ruke, vlasništvo nad Rafinerijom. Ne mora bukvalno država da bude vlasnik koji upravlja, može biti domaći kapital, može biti i državni kapital koji će je uzeti, ali ono što je bitno u tom trenutku da država ne bude direktno uključena u upravljanje Naftnom industrijom Srbije”, smatra Mićović.

Podsjetio je da je Mađarska preuzela od jedne ruske kompanije vlasništvo i to samo 20 odsto vlasništva MOL-a i vratila ga nazad u Mađarsku, ali da država nije učestvovala neposredno u upravljanju.

“To je jedan profesionalni menadžment koji može uspješno da vodi kompaniju u ime države i cijelog naroda. Ono što bismo time dobili, dobili bismo normalnu snabdjevenost, što povećava sigurnost u energetskom sektoru, ali i bezbjednost države. Najveći problem je ovdje što je bezbjednost čitave države ugrožena zato što ne možemo dugoročno da se oslonimo na uvoz. Prosto uvoz uvijek nosi rizik, on ne može biti stabilan, zavisi od mnogo faktora. Tako da najbolje je kada se uvozi sirova nafta, prerađuje ovde i snabdijeva tržište. Znači, najbolje bi bilo vratiti to sve u srpske ruke”, zaključuje Mićović.