Kako je saopšteno iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika, Milatović je, otvarajući konferenciju „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim“ Centra za monitoring i istraživanja, podsjetio da je u decembru prošle godine predložio reformu izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih izbornih lista, pokrenuvši dijalog na najvišem nivou i okupivši nacionalne i regionalne eksperte za izbornu reformu.

“Na tom skupu je bilo evidentno koliko malo slobode izbora imaju građani Crne Gore na dan izbora u poređenju sa zemljama regiona i Evrope. Takođe, istaknuto je i to da su građani Crne Gore 1905. godine imali izborne liste koje su bile otvorenije od onih koje smo imali na izborima 2023. godine, skoro 120 godina kasnije. Zato, naš cilj je bio i ostaje isti – da građani ponovo budu ti koji zapravo odlučuju, a ne strukture unutar partija”, kazao je Milatović.

Naglasio je da duboko vjeruje da izbori nisu samo formalnost, već suštinski mehanizam kroz koji građani prenose svoj glas prilikom odlučivanja na one koje neposredno biraju, čime ostvaruju svoju volju i određuju pravac razvoja države.

“Izbori su srž svake demokratije – kroz njih građani ne samo da biraju vlast, već i izražavaju povjerenje u institucije koje ih predstavljaju. Međutim, ako taj proces nije do kraja funkcionalan, ako postoji osjećaj da glas birača ne nosi stvarnu težinu u donošenju političkih odluka, onda je neophodno da se zapitamo kakvu demokratiju gradimo i kakvu političku kulturu ostavljamo budućim generacijama”, kazao je Milatović.

Podsjetio je da istraživanja pokazuju da građani Crne Gore najmanje vjeruju političkim partijama, ocijenivši da to nije slučajno, te da naš trenutni sistem zatvorenih lista omogućava partijama da one, a ne birači, odlučuju ko će biti poslanik.

“Biračima je ostavljeno samo da glasaju za unaprijed sastavljene liste, bez mogućnosti da svojim glasom utiču na to ko će ih lično predstavljati. Uvođenje otvorenih izbornih lista značilo bi udarac za partitokratiju, ono bi razbilo zatvorene političke krugove u kojima odluke donosi nekolicina umjesto volje naroda. Ustav Crne Gore jasno predviđa neposredno ostvarivanje vlasti: Građanin ostvaruje vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Ovakav izbor, koji je Ustavom već jasno predviđen, sada postoji jedino prilikom predsjedničkih izbora. Ako Ustav već prepoznaje građanina kao nosioca suvereniteta, onda je naša obaveza da mu tu moć zaista i vratimo i prilikom parlamentarnih i lokalnih izbora”, istakao je Milatović.

Poručio je da otvorene liste nisu ustupak ili privilegija već ispunjenje ustavnog prava koje građanima pripada.

“Crnogorski građani više nemaju vremena da čekaju. Oni žele istinsku i Ustavom propisanu demokratiju sada. Žele sistem koji ih sluša, a ne sistem koji ih ignoriše. Ako u institucijama ne bude političke volje da se sa riječi pređe na djelo i usvoje otvorene izborne liste, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima podnijeću prijedlog za raspisivanje referenduma i dati priliku građanima da sami odluče o budućnosti izbornog sistema. Oni koji se protive otvorenim listama neka izađu pred narod i objasne zašto misle da građani ne treba da biraju svoje predstavnike direktno. Ako su u pravu, neka to dokažu pred biračima. Ako nisu, neka se povuku pred njihovom voljom. Ovo je trenutak da odlučimo hoćemo li otvoriti politički sistem ili ga ostaviti zarobljenog u starim okvirima. Budućnost naše demokratije zavisi od hrabrosti da mijenjamo ono što ne funkcioniše i snage da gradimo sistem u kojem će glas svakog građanina zaista odlučivati. Crnoj Gori treba istinska i neposredna demokratija sad”, zaključio je Milatović.