Kako navode, predsjednik je studentima i profesorima Fakulteta za međunarodnu politiku govorio o ključnim reformskim procesima u Crnoj Gori, naglasivši da je vladavina prava temelj Crne Gore i osnov svakog demokratskog društva.
Dodaju i da je Milatović podsjetio da se, nakon demokratskih promjena 2020. godine, Crna Gora prvi put suočila sa kriminalnim strukturama koje su decenijama potkopavale institucije i držale sistem zarobljenim.
„Pokrenuli su se procesi koji su ranije bili nedodirljivi, uključujući istrage protiv kriminalnih klanova, ali i protiv pojedinaca iz policije, tužilaštva i sudstva koji su, umjesto da brane državu, radili za kriminal“, poručio je Milatović.
U saopštenju se navodi i da je naglasio da su uz snažnu saradnju sa međunarodnim partnerima, uključujući Europol i Interpol, crnogorske institucije danas u poziciji da koriste njihove dokaze u postupcima protiv organizovanih kriminalnih grupa i pojedinaca unutar sistema koji su im omogućavali djelovanje.
„U borbi sa kriminalom i korupcijom ključne su snažne i nezavisne institucije. Demokratija se brani pravosuđem koje radi svoj posao, policijom koja štiti građane i institucijama koje štite zakon, a ne kriminalce“, naglasio je Milatović.
Dodao je i da demokratija nije jednosmjerna ulica, ona zahtijeva stalnu borbu, odgovornost i institucije koje su jače od bilo koje pojedinačne moći. Samo država koja, kako ističe, štiti zakon može štititi svoje građane.
Govoreći o evropskoj perspektivi Crne Gore, kako navode, predsjednik je istakao da je država danas najspremniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, navodeći pet ključnih razloga: otvorena sva pregovaračka poglavlja, potpuno usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, članstvo u NATO-u, korišćenje eura i napredak ka ispunjavanju kriterijuma za pristupanje eurozoni, te minimalan fiskalni uticaj na budžet EU kao najmanje države kandidatkinje.
„Pristupanje Crne Gore EU pokazalo bi da je politika proširenja i dalje živa i da se reformski napori isplate“, zaključio je Milatović.
