Kako su saopštili iz MANS-a, Milovac je upozorio da, uprkos obnovljenom političkom fokusu na evropske integracije, ključni problem ostaje jaz između formalno usvojenih reformi i njihove stvarne primjene, ocjenjujući da se proces i dalje u velikoj mjeri svodi na ispunjavanje forme, bez vidljivih rezultata.

On je ukazao da u ključnim oblastima iz tzv. Fundamentals klastera nema mjerljivog napretka, posebno kada je riječ o borbi protiv visoke korupcije i jačanju nezavisnosti institucija.

„Sistem formalno funkcioniše, ali ne daje rezultate. Zakoni se usvajaju, ali se često primjenjuju selektivno, dok ključne reforme ostaju zarobljene u političkim kompromisima“, poručio je Milovac.

Posebno je naglasio da se vladavina prava ne može svesti na tehničko ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja, već da zahtijeva jasnu i dosljednu političku volju.

U tom kontekstu, upozorio je na izazove u oblasti transparentnosti, navodeći da procesi donošenja odluka i dalje često nijesu dovoljno otvoreni, dok je pristup informacijama od javnog značaja ograničen, što direktno utiče na mogućnost javne kontrole institucija.

Milovac je ocijenio da se bez stvarne uključenosti javnosti i civilnog društva ne može govoriti o suštinskim reformama.

„Učešće civilnog društva ne smije biti formalnost. Potrebne su stvarne konsultacije i spremnost institucija da uvaže kritiku, a ne da je ignorišu“, kazao je on.

Govoreći o ulozi Evropske unije, Milovac je istakao da EU ostaje ključni partner, ali i važan korektiv u procesu reformi, posebno kroz Reformsku agendu i Plan rasta za Zapadni Balkan .

Ipak, naglasio je da članstvo u EU samo po sebi neće riješiti strukturne probleme u Crnoj Gori.

„Evropska unija može biti okvir i podsticaj, ali ne može zamijeniti domaće institucije niti političku odgovornost. Ako ne izgradimo funkcionalan sistem prije članstva, unijećemo postojeće probleme u EU, umjesto da ih riješimo“, istakao je Milovac.

On je dodatno upozorio na rizik da bi politička volja za reforme mogla oslabiti nakon pristupanja Evropskoj uniji, zbog čega je, kako je naveo, neophodno već sada razmišljati o mehanizmima koji će obezbijediti kontinuitet reformi.

„Važno je otvoriti pitanje tzv. post-accession monitoringa, kako bi se zadržao fokus na vladavini prava i nakon članstva, i spriječilo da reformski proces stane onog trenutka kada postane formalno završen“, kazao je Milovac.

On je zaključio da Crna Gora nema problem sa strategijama i planovima, već sa njihovom dosljednom primjenom, te da je za stvarni napredak potrebna politička hrabrost i jasna posvećenost rezultatima.

Na 22. sastanku Zajedničkog konsultativnog odbora civilnog društva EU i Crne Gore (JCC), koji je danas održan u Podgorici, predstavnici institucija, Evropske unije i civilnog društva razgovarali su o trenutnom stanju pristupnog procesa i ključnim reformskim izazovima.

U uvodnoj sesiji, kojom su kopredsjedavali Srđa Keković i Danko Relić, učestvovali su ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, zamjenik ambasadora EU u Crnoj Gori Riccardo Serri, kao i predstavnici civilnog društva i poslovne zajednice, uključujući Dejana Milovca iz MANS-a, Draganu Jaćimović iz Instituta Alternativa i Vesnu Daković, članicu JCC-a .

Tokom diskusije razmatrano je trenutno stanje odnosa između Crne Gore i Evropske unije, uključujući Reformsku agendu i Plan rasta za Zapadni Balkan, implementaciju tzv. Fundamentals klastera, kao i pripreme za samit EU–Zapadni Balkan koji će 2026. godine biti održan u Podgorici .