Kako su objasnili, uvozne rute našeg dijela Mediterana nijesu u velikoj mjeri zavisne od Ormuskog moreuza, te se ne očekuje poremećaj u isporukama, tako da nema opasnosti od nestašice goriva.

Ipak, ukoliko se tenzije nastave ili prodube, realno je očekivati rast cijena naftnih derivata, a usljed kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.

“Dakle, potencijalni efekti bi se mogli odraziti kroz cjenovne pritiske, ali ne kroz nestašice goriva. Važno je da naglasimo: Ministarstvo energetike i rudarstva ne razmatra niti donosi bilo kakve vanredne odluke o povećanju cijena. Cijene se ne koriguju proizvoljno niti diskreciono”, naveli su iz Ministarstve energetike.

Kako je navedeno, obračun maksimalnih cijena vrši se redovno, na svake dvije sedmice, u skladu sa Uredbom o načinu obračuna maksimalnih cijena naftnih derivata i Zakonom o energetici.

“Cijene se formiraju isključivo na osnovu berzanskih parametara – Platts kotacija za derivate, pariteta Genova Levera, uz konverziju dolara u eure prema kursu koji se preuzima sa sajta Centralne banke Crne Gore. Na tako utvrđenu osnovicu dodaju se priznati troškovi naftnim kompanijama i zakonom propisane državne dažbine, uključujući lučku taksu, carinu i PDV. Dakle, cijena goriva u Crnoj Gori direktno zavisi od kretanja na međunarodnom tržištu naftnih derivata, a ne od pojedinačne odluke Ministarstva”, precizirali su iz resora energetike.

Dodatnu sigurnost obezbjeđuje sistem obaveznih rezervi naftnih derivata koja je uspostavljena i koja se kontinuirano jača.

“Do sada je formirano 44.260 metričkih tona rezervi, što omogućava stabilno snabdijevanje tržišta u periodu od mjesec do mjesec i po dana u slučaju eventualnih poremećaja”, saopštili su iz resora energetike.

Institucije pažljivo prate situaciju i, ukoliko bude potrebe, spremni su da reaguju u cilju očuvanja stabilnosti tržišta, poručili su iz Ministarstva.