„Pozivamo na racionalan i institucionalan pristup kroz formiranje međuresorne radne grupe u kojoj će učestvovati predstavnici Vlade, lokalnih samouprava i ribara — kako bi se identifikovali konkretni koraci, ali i jasno razgraničila nadležnost po pitanju svakog zahtjeva, kao i selektovali realni i nerealni zahtjevi. Na taj način javnost će biti objektivno informisana o onome što se može riješiti odmah, a šta zahtijeva zakonske izmjene i međuresornu saradnju“, istakla je Burzanovićeva.

Nacionalno udruženje profesionalnih ribara nezadovoljno je stanjem u tom resoru. Kažu da ih ima više od 100 i da će blokirati Bokokotorski zaliv jer Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije reagovalo na njihove zahtjeve. Traže da im to Ministarstvo opredijeli 10 odsto taksi naplaćenih od kruzera i glisera u zalivu, po osnovu štete koju trpe zbog njih. Zahtijevaju i da se odredi cijena goriva kao zvaničnog naftnog derivata (plavi dizel za ribare) kao u zemljama EU, te ribarski vezovi u marinama u svim opštinama, posebno u Ulcinju i Herceg Novom. U suprotnom najavljuju blokadu Bokokotorskog zaliva. Iz ovog resora, međutim, tvrde da za ova pitanja nijesu nadležni.

„Zloupotreba protesta i pogrešno adresirani zahtjevi ne vode ka rješenjima, već dodatno produbljuju jaz između realnih potreba i mogućnosti institucija da adekvatno reaguju. Pojedini zahtjevi ribara, iako se tiču realnih problema u resoru, adresirani su isključivo Ministarstvu poljoprivrede, dok su za njihovo rješavanje direktno nadležni: Ministarstvo finansija (akcize, PDV, plavi dizel), Ministarstvo pomorstva
(ribarske luke, kruzeri) i lokalne samouprave (lokacije i dozvole za infrastrukturne projekte)“, naglašava Burzanovićeva.

Podsjećamo Nacionalno udruženje profesionalnih ribara najavili su da će naknadno saopštiti tačno mjesto na kome će zaustaviti plovni saobraćaj, ali da bi mogla biti blokirana jedna od tri lokacije – između Luštice i Kobile, Kumborski tjesnac ili Verige. Iz tog Udruženja, medijima su saopštili i da su protest već najavili Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali da će tačan datum i mjesto blokade objaviti tek
dan prije.

Evropski zakoni – veliki izazov

Iz Udruženja koje najavljuje protest kazali su da za problem domaćih ribara odavno postoji rješenje u pravilima i praksi Evropske unije te da oni samo traže sprovođenje međunarodnog prava. Iz Direktorata za ribarstvo navode da je naša zemlja na pragu zatvaranja poglavlja 13, koje se odnosi na ribarstvo, i da je ispunila sve aktivnosti iz završnih mjerila. Promijenjen je kompletan zakonodavni okvir i usklađen sa evropskom tekovinom. No, napominju da će ovo biti jednako i prilika i izazov za domaće ribare.

„Rizici i mogući problemi za slabiju flotu odnose se na troškove usklađivanja kroz obaveznu opremu, kontrole, digitalne dnevnike ulova i sanitarne standarde, što može biti skupo i komplikovano za manje, tradicionalne ribare. Ako ne bude subvencija, postoji realan rizik da mnogi odustanu. EU birokratija može biti neprilagođena malim operaterima, pa je potrebna ozbiljna pomoć ribarima da bi razumjeli i
ispunili obaveze. Ako država ne prepozna i ne zaštiti male ribare i lokalne prakse, oni mogu biti istisnuti od strane većih, komercijalnih subjekata koji bolje koriste evropske programe“, napominju iz Direktorata.

Pozivaju Nacionalno udruženje proizvođača ribe da, u interesu resora koji zastupaju, preispita najavljene mjere i uključi se u proces institucionalnog dijaloga – uz jasno definisane nadležnosti, prioritete i vremenske rokove, jer, kako ističu, „dijalog je put ka rješenju – ne blokada“.

A šta o štrajku misle drugi ribari?

Udruženje plivarica Crne Gore osnovano je prije 11 godina, sa ciljem razvoja morskog ribarstva, a po riječima njegovog osnivača, Miluna Anđića, te ciljeve i ispunjava. Ribari okupljeni oko ovog Udruženja neće se pridružiti najavljenoj blokadi zaliva. Smatraju da se do rješenja mora doći dijalogom, a ne prijetnjama.

„Na vaše pitanje o štrajku – mi smo od prvog dana bili protiv tih inicijativa. Smatramo da ribari treba da se fokusiraju na postojeće programe i da ih realizuju, i to zbog samih ribara, ali i zbog države koja treba da ostvari prihode iz ribarstva. Novac iz kruzing turizma mora da se ulaže u dalji razvoj resora, a ne da se preraspodjeljuje“, poručuje Anđić.

On napominje da se ribari u Crnoj Gori suočavaju sa brojnim problemima, poput nefer trgovačkih marži koje danas iznose od 60 do 100 odsto na svježu morsku ribu. Ribari, kako kaže, treba da se fokusiraju namprograme i njihovu realizaciju u interesu i ribara i države koja treba da ostvari prihode od ovog resora. Anđić naglašava da sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ribari iz Bara imaju
korektan odnos.

„Mnoštvo naših prijedloga je realizovano, drugi su na dobrom putu da budu sprovedeni, ali podvlačim da je to proces koji traje i nije ga moguće završiti odmah. Donijet je novi, unaprijeđeni zakon o morskom ribarstvu, u čijoj izradi smo aktivno učestvovali i naše sugestije su usvojene. Takođe, pokrenuti su programi i fondovi koji značajno unapređuju uslove za ribarstvo i razvoj naše djelatnosti“, zaključuje Anđić.