On je naveo da će najveće opterećenje za državu biti u 2027. godini, kada na naplatu stiže čuveno “tajno i organizovano” zaduženje od 750 miliona eura sa kraja 2020. godine.

Mugoša je ukazao da se dio javnog duga mora vraćati i iz tekućeg poslovanja, a ne samo iz novih zaduživanja, jer će i nove Vlade morati da vraćaju ogromna zaduženja prethodnih, koja samo od 2020. do sada iznose više od dvije milijarde eura, a očekuju se i velika zaduženja u narednim godinama.

Ukazao je i na, kako je rekao, površna i dnevnopolitička tumačenja javnog duga u kontekstu procentualnog odnosa prema BDP-u.

“Veoma je važno sagledati problematiku strukture BDP-a Crne Gore, kojeg dominantno čini potrošnja dok u kontinuitetu bilježimo veoma indikativan spoljnotrgovinski deficit”, saopštio je.

On navodi da je u 2024. pokrivenost uvoza izvozom bila najmanja u posljednjih 15 godina i da smo, nažalost, imali najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina (oko 3,5 milijarde eura), dok su ove ove godine još gori trendovi.

Kako je dodao, mikro preduzeća, koja su osnova privrede jer čine 93 odsto ukupnog broja preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za četvrtinu (25 odsto) manji nego 2019. godine.

“U odnosu na kraj 2020, preko 2.000 preduzeća više je u blokadi, a iznos blokiranog duga se udvostručio (sada je preko 1,5 milijarde eura)”, ističe Mugoša.

Sa druge strane, kako pojašnjava, u budžetu Crne Gore stavka koja se odnosila na unapređenje konkurentnosti crnogorske privrede je sa blizu šest miliona prije par godina smanjena na manje od četiri miliona eura ove godine.

“Crnogorskoj ekonomiji je nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja, utemeljena na relevantnim i dugoročno održivim analizama, koja će za period od narednih desetak godina jasno definisati strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti neophodnoj diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti”, navodi Mugoša.

Neophodno je, što je i potvrđeno u najnovijem izvještaju Evropske komisije, ograničenje (smanjenje) budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.

“Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema”, zaključuje Mugoša.