To znači da na svakih 10 eura uvoza dolazi manje od jednog eura izvoza, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 9,98 odsto.

Najveći dio hrane dolazi iz Srbije, koja učestvuje sa više od trećine ukupnog uvoza. Zvanični podaci pokazuju i dugoročan trend pogoršanja jer je uvoz u posljednjih 15 godina više nego udvostručen, sa oko 446 miliona eura u 2012. na preko milijardu u 2025, dok je izvoz rastao znatno sporije, sa oko 64 na tek nešto više od 106 miliona eura.

Uvoz hrane u Crnu Goru dostigao je više od milijardu eura, dok izvoz ostaje deset puta manji, tek nešto iznad 100 miliona. To znači da na svakih 10 eura koje država potroši na uvoz poljoprivrednih proizvoda izvoz donosi manje od jednog eura, što jasno ukazuje na dubok i dugotrajan strukturni disbalans u domaćoj ekonomiji.

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u 2025. godini dostigla je 1,2 milijarde eura, ali struktura te razmjene otkriva dubok disbalans. Prema istim podacima, uvoz je iznosio 1,064 milijarde eura, dok je izvoz ostao na svega 106 miliona eura.

Trend rasta uvoza posebno dolazi do izražaja kada se posmatra posljednja decenija. Još 2012. godine Crna Gora je uvozila poljoprivredne proizvode u vrijednosti od oko 446 miliona eura, dok je u 2025. taj iznos više nego udvostručen. Istovremeno, izvoz je rastao znatno sporije, sa oko 64 miliona na nešto više od 106 miliona eura.

Struktura uvoza dodatno potvrđuje visok stepen zavisnosti od stranih tržišta. Najviše se uvozi meso, čija je vrijednost premašila 157 miliona eura, zatim proizvodi za ishranu, proizvodi od žitarica i mlijeko sa mliječnim prerađevinama. Među značajnim kategorijama su i bezalkoholna pića, voće i žive životinje.

S druge strane, izvoz je znatno koncentrisan i oslanja se na proizvode sa većom dodatom vrijednošću. Najveći izvozni prihodi ostvareni su od sušenog i dimljenog mesa, jakih alkoholnih pića i vina, dok značajan udio imaju i prerađevine od mesa, voće i povrće.

Geografski posmatrano, spoljnotrgovinska razmjena i dalje je dominantno regionalna. Srbija je i dalje najvažniji partner, sa više od trećine ukupnog uvoza i preko 40 odsto izvoza, dok značajan udio imaju i zemlje Evropske unije poput Hrvatske, Italije i Njemačke.