Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, obrazlažući predložene izmjene, kazala je da je cilj tog akta usvajanje adekvatne pravne osnove za nesmetan proces digitalizacije Zavoda za zapošljavanje, koji, prema njenim riječima, treba da doprinese bržem i kvalitetnijem pružanju usluga za tržište rada, kako nezaposlenim licima i ostalim tražiocima zaposlenja, tako i poslodavcima.
“Ključne novine izmjena i dopuna pomenutog zakona odnose se na činjenicu da će nezaposlena lica ubuduće moći da se prijave u evidenciju Zavoda za zapošljavanje, osim ličnim dolaskom, i elektronskim putem. Takođe, nezaposlenim licima će biti omogućeno da zahtjeve za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti podnose, osim neposrednom predajom ili dostavljanjem zahtjeva poštom, i u elektronskom obliku”, objasnila je ona.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović kazao je da se moramo zapitati kakav nam je ekonomski sistem kada od 257.000 zaposlenih trenutno 85.100 radi u organima centralne i lokane uprave i preduzećima koja pripadaju državi ili opštinama.
“Gotovo trećina zaposlenih su oni koji rade na državnim jaslama. Ne bismo imali problem sa tim da imamo efikasan sistem koji daje smanjenje administrativnih barijera koji pomaže biznisu koji pozivitivno utiče na razvoj ekonomije. Imamo problem sa tim kada od 2020. godine imamo 18.000 novozaposlenih u javnom sektoru. Crnu Goru je to, u odnosu na prosječne plate, za prethodni period koštalo gotovo 800 miliona eura. Koliko novca je namijenjeno za partijska, rođačka, porodična zapošljavanja umjesto onoga što je trebalo da bude razvoj Crne Gore”, ukazao je Milović, dodajući da Crna Gora gradi “parazitski sistem zapošljavanjem mladih u javnom sektoru”.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković kazao je da se politika zapošljavanja u prethodnih 30 godina nije vodila adekvatno, dok je Edina Dešić iz Bošnjačke stranke (BS) poručila da je digitalizacija svih institucija, pa i Zavoda, bila neophodna.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović apelovao je da se sve učini da se što snažnije radi na privlačenju investicija na sjeveru, kako bi se mladi zadržali i otvorila nova radna mjesta.
“Postoje određene barijere i problemi koji su toliko veliki da se i pet godina nakon 2020. nalazimo u situaciji u kojoj se nalazimo”, ocijenio je on.
U prošlosti, kako je rekao, polovina Crne Gore “koju nije prepoznao teren”, nije ni imala mogućnost za zaposlenje niti bilo kakva prava u vrijeme nezaposlenosti.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić je naglasio da se u Crnoj Gori ne može govoriti o meritokratiji i progresu kada se na konkursima biraju drugorangirani ili trećerangirani kandidati, a ne oni koji bi trebalo da budu izabrani.
Tvrde da su smanjili nezaposlenost
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Armen Šehović ocijenio je da je dolaskom Vlade na čelu sa Milojkom Spajićem bitno smanjena nezaposlenost.
“Tokom 2024. Crna Gora je zabilježila znatno smanjenje nezaposlenosti. Prema Monstatu, taj procenat se kretao od 9,4 u trećem kvartalu do 11,6 odsto, koliko je nezaposlenost iznosila krajem novembra”, kazao je on, dodajući da je stopa nezaposlenosti bila znatno veća dok je opozicija bila na vlasti.
Adžić: Ništa od šestočasovnog radnog vremena
Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić kazao je da umjesto pune zaposlenosti koju je vlast na čelu sa PES-om obećala, imamo 1.250 zasposlenih manje u četvrtom kvartalu 2024.
Kazao je da nema ništa od obećanja o šestočasovnom radnom vremenu, projekta “Velje brdo” i pune zaposlenosti.
“Mislim da je konačno vrijeme da počnete da radite u interesu Crne Gore”, ocijenio je Adžić.
