To proizlazi iz prvostepenih presuda Osnovnog suda, koji je ovog mjeseca usvojio tužbe Bogavac i Jovanović i utvrdio da su aneksi ugovora o radu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) iz oktobra 2024. godine – nezakoniti.

Dvije medicinske sestre raspoređene su tada aneksom ugovora na niže radne pozicije, a KCCG je tu odluku pravdao potrebama procesa rada i boljom radnom organizacijom. Premještaj je uslijedio nakon što je Komisija te ustanove uradila popis ljekova i potrošnog materijala i utvrdila nepravilnosti. Medicinske sestre tvrdile su pred sudom da je razlog za smjenu “jedan vid kazne zbog navodne povrede radne obaveze koja se tiče popisa stanja ljekova”. Ukazale su da je, ako su izvršile povredu, morao biti pokrenut disciplinski postupak i izrečena neka od mjera, ali da to nije razlog za zaključenje aneksa ugovora o radu.

KCCG je u odgovoru na tužbe tvrdio da se ne radi ni o kakvom kažnjavanju zbog povrede radne obaveze, već se razlog za ponudu aneksa ugovora o radu ogleda u tome da proces rada i radna organizacija nisu bili na odgovarajućem nivou dok su Bogavac i Jovanović bile na pozicijama glavnih medicinskih sestara, a što, smatraju, proizlazi iz izvještaja komisije za vanredni popis ljekova i potrošnog materijala u svim organizacionim jedinicama.

“Tačno je da je pravo poslodavca da organizuje rad i da se u tom smislu sud ne može miješati u organizaciju. Međutim, kod činjenice da je ponuda za zaključenje aneksa ugovora data, jer tužilja nije odgovorila organizatorskim sposobnostima, a na osnovu izvještaja komisije čija se sadržina ne može dovesti u vezu s tim ukazuje da su razlozi iako detaljni, kontradiktorni”, navodi se u presudi sudije Boška Bašovića.

To, tvrdi sud, upućuje na zaključak da postoji mogućnost da se radi o drugim razlozima, a ne napisanim – od koje zloupotrebe zaposleni uživa pravnu zaštitu.

“U takvim okolnostima tuženi mora da dokaže da su ovi propusti u vezi s radnim mjestom tužilje ili na koji način bi tužilja mogla da utiče na otklanjanje propusta objektivne prirode, a što nije slučaj. Dakle, ponuda sadrži razloge, ali su kontradiktorni sebi pa ne ispunjavaju uslove iz ranije citiranog člana 47 Zakona o radu. Razlozi u smislu te odredbe moraju biti konkretizovani, što u konkretnom ipak nije slučaj, imajući u vidu da se tužena u ponudi poziva na sadržinu izvještaja komisije, a sami izvještaj je u suprotnosti sa onim što se navodi u ponudi”, piše u presudama.

Sud ističe i da je izvještaj komisije uopšten i čak ne adresira sve zaposlene na određenim radnim mjestima, već ukazuje primarno na manjakvosti informacionog sistema.

KCCG je tokom postupka tvrdio da je svaka organizaciona jedinica obaviještena da se popis ne sprovodi prije nego što to učini komisija, a što je na dvjema klinikama gdje su Bogavac i Jovanović bile glavne medicinske sestre ipak učinjeno. Međutim, pred sudom nije dokazano da su ikoga obavijestili da se popis ne radi prije dolaska komisije niti imaju pravilnik koji reguliše to pitanje.

Sud je konstatovao da je tačno da je aktom o sistematizaciji propisano da glavna sestra kontroliše potrošnju i vrši trebovanje ljekova, medicinskih sredstava i potrošnog materijala, ali da je izvještaj komisije pokazao da su u sistemu pogrešno kreirani setovi, da je sistematizacija neusklađena, da postoji manjak kadra i nedovoljna obučenost…

Izvještaj komisije, zaključuje sud, ne dokazuje propuste u klinikama, za koje se odnosi samo konstatacija da su uradile popis prije njihovog dolaska.

“Pored toga, iz tabelarnog prikaza popisa postoje određene razlike između stanja u apoteci i popisanog stanja, ali kod činjenice da se u izvještaju navodi problem sa kreiranim setovima u Heliant sistemu, ne može se izvesti pouzdan zaključak o tome da je to odgovornost tužilje, kako je ranije navedeno”, piše u presudama.