Na društvenim mrežama je, s druge strane,  inicijativa izazvala zabrinjavajuće negativne, mizogene komentare, što od muškaraca, što od žena…

“Očekivali smo takve komentare, jer svako ko se se bavi ženskim pravima zna koliko imamo te unutršanje mizoginije i mi zaravo smo vaspitavani. Bez obzira koliko se trudimo da uradimo u ovoj oblasti, postoje određene vrijednosti i mizogonija, koja je izražena u im komentarima. Nije iznenađujuće kada znamo koliko same žene su sklone mizoginiji, ne zato što su žene ili lošije od muškaraca, već što živimo u takvom društvu”, kazala je Pejović.

Sve nam to govori da, dodaje, treba da osuđujemo takve reakcije ali i da pomognemo samim ženama da razumiju šta su ženska prava.

“Što se tiče konkretno ove incijative, mi u društvu imamo žene koje pate od vrlo bolnih menstruacija, koje imaju dijagnoza se zove sekundarna dismenoreja. To znači da su menstrualni bolovi uzrokovani određenim organiskim urocima, da su prateća pojava nekog oboljenja. Deset posto žena oboljelo je od ove bolesti i zaista je minimum ljudskog dostojanstva da tim ženama omogućimo pravo na dva slobodna radna dana mjesečno”, rekla je ona.

Dodaje da, pošto je stanje promjenjivo i postoje dokazi da kod nekih žena taj bol potpuno nestane ili se umanji nakon porođaja ili određenog tretmana, incijativa bi podrazumijevala i obaveznu zdravstvenu kontrolu.

“U pitanju su odnosno potvrde od strane ginekologa jednom godišnje, najkasnije do 31. decembra. Što bi s druge strane podstaklo i preventivne preglede. Pretpostvljam da bi se, kako kažu statistike, smanjio broj onih slučajeva da zapravo žene otrkiju kancer grlića materice u stadijimu kada nije više moguće ga operisati. Poražavajući podaci IJZCG govori da je tokom 2023. 61 procenat novootkrivenih slučajeva kancera grlića materice je bilo upravo u ovom stadijumu”, rekla je ona.

Pejović je kazala i da je razgovarala sa koleginicama iz Ženskog kluba.

“Sada tu postoje određene, više sekundarne, dileme. Nijedna od nas nema dilemu da zapravo treba ovakvo rješenje. Određene koleginice imaju samo rezervu prema tome kako će se implementirati i izražavaju bojazan zbog privrede. Ali s obzirom na to da je samo 10 posto žena u svjetskoj populaciji oboljelo od ove bolesti, to se ne bi reflektovalo toliko na privredu”, pojasnila je gošća Adria tv.

Ovom temom se, kako je rekla, bavila prethnodih mjeseci, pa je iznijela podatak da ovakvo rješenje postoji sada u Španiji.

Postojalo je čak i u Jugoslaviji sedamsesetih godina.

“Pronašla sam i podatak da su sedamesetih godina, u određenim tekstilnim kompanijama u Jugoslaviji, žene imale pravo na menstrualno odsustvo. Kod nas je to bilo u fabrici u Mojkovcu”, pojasnila je Pejović.