Ekipa tog medija posjetila je ovu obrazovnu ustanovu i razgovarali smo sa upravom škole i đacima o izazovima sa kojima se suočavaju u nastavi, analizama i aktuelnostima na tržištu rada.

Kada uđete u školu, stiče se utisak ozbiljnosti i strogog reda. Sve je uređeno i na svom mjestu. Posebnu pažnju privlače velike svježe biljke u hodnicima. Tu je i vitrina sa raznim peharima koje su osvojili učenici, ali i natpis da su zabranjeni telefoni u školi – njih đaci ostavljaju u svoje ormare. Uočljiva je i instalacija na zidu u kojoj je istaknuta poruka da je najzdravije za čovjeka da pije vodu, te su prikačene ambalaže raznih sokova ispod kojih su zakačene kesice u kojima se nalazi izmjerena količina šećera koja je u soku.

Pomoćnica direktorice škole Branka Kovačević i organizatorka praktičnog obrazovanja Ranka Konatar kažu da se ustanova trudi da vodi računa o svemu, kako bi svi koji borave u školi bili zadovoljni.

Zahtjevno učenje

Maturantkinja Teodora Bulatović navodi da je upisala smjer za kozmetičkog tehničara, jer je željela time da se bavi. Ističe da su profesori odlični, te da joj se posebno sviđa što su im posvećeni i spremni da objašnjavaju gradivo i po nekoliko puta dok đacima ne bude jasno.

“Sviđa mi se ovdje i praksa i teorija. Moram istaći da je sve napornije. Ko ima volju za učenjem, treba da upiše ovaj smjer. Prilično je zahtjevno. Recimo, imali smo časove do 13 sati, a onda pauzu i praksu koja traje i do četiri sata”, istakla je Bulatović.

Kaže da planira odmah da se zaposli kada završi četvrti razred srednje škole. Želi da sređuje nokte, a obučiće se i da radi tretmane lica. Bulatović objašnjava da su se školovali za tretmane tijela i lica.

Smjer kozmetičkog tehničara otvoren je prije desetak godina u ovoj ustanovi. Iz uprave škole ističu da postoje razlike u obrazovanju kadra koji je školovan tada i sada, jer su godinama unapređivali program u skladu sa potrebama tržišta rada. Danas su na ovom programu četiri odjeljenja, u svakom razredu po jedno, te ih je ukupno oko 80.

Pomoćnica direktora škole Branka Kovačević, objašnjavajući koji profil učenika upisuje ovaj program, kaže da su tu i odlični, vrlodobri, dobri… Prema njenim riječima, jedan od motiva je da mogu lako da dođu do posla, te da to čine uglavnom na nagovor roditelja.

“Dosta ih je upisalo po nagovoru roditelja, ili je to bila neka neostvarena roditeljska želja, da će sjutra doći lako do ,,kore hljeba“”, kaže Kovačević.

Ranije je u školi postojao program kozmetičara koji je bio trećeg stepena i kozmetički tehničar koji je bio četvrtog stepena. Uprava škole je zaključila da je veća potreba tržišta da imaju četvrti stepen, te su se zadržali na tome. Tržište rada više zahtjeva da se nauče i tretmani lica i tijela, što imaju na četvrtom stepenu obrazovanja.

“Na ovom smjeru imamo stručno i nestručno zastupljen kadar. Stručni kadar ima završen fakultet i izvode teorijsku nastavu. Tu su dvije koleginice koje su završile Fakultet za kozmetologiju u Beogradu. Niko u školi ne može da bude angažovan ko ima srednju školu, već mora da ima minimum šesti stepen i to je takozvani nestručni kadar – ko nema fakultet. Oni izvode praksu”, rekla je Kovačević.

Učenice na ovom programu idu u Sloveniju da se obučavaju kroz program razmjene učenika. Kažu da dolaze sa fenomenalnim iskustvima.

Sporan kadar na tržištu

Organizatorka praktičnog obrazovanja Ranka Konatar komentariše kakvo je stanje na tržištu na kom pružaju usluge različiti kozmetičari, te da je upitno kako su stečeni određeni sertifikati koji su istaknuti u pojedinim kozmetičkim salonima.

“Pitanje je da li je neko obučen kako treba, da li je samo platio sertifikat, na kojem kursu je bio. Ne možete znati je li to učenik koji se ovdje usavršavao četiri godine ili nije. Može osoba sama da procijeni poslije namazanih noktiju ili tretmana lica koliko je usluga uspješna, pa će vam sve biti jasno”, kaže Konatar.

Ona dodaje da ovo pitanje zakonski nije regulisano, iako nadležni najavljuju da će da provjeravaju poslovanje kozmetičkih salona, da ispituju njihove licence, sertifikate, rad u kućama…

“Naši učenici dobijaju kvalitetno znanje i njihove diplome su cijenjene. Ne mogu se porediti sa nekim ko je završio kratku obuku, ili ko se samostalno osposobio za nešto”, rekla je ona.

Konatar dodaje da nije bitno kojom će se profesijom dijete baviti, da li će da bude doktor nauka, frizer, automehaničar, važno je da voli to što radi.

“Samo oni koji vole to što rade, uspješni su u svom poslu”, kazala je Konatar.

Usluge za građane

Iz uprave ističu da konstantno osluškuju potrebe učenika i tržišta rada kako bi unaprijedili program. Ističu da rade korekcije na dnevnom nivou. Na pitanje koliko je realno očekivati da kroz određeni projekat obezbijede da učenici mogu građanima da pružaju kozmetičarske usluge, koje bi mogli dobiti po povoljnim cijenama od tržišnih, odgovaraju da je, za sada, ta ideja na – dugom štapu. Ističu da nije sve lako organizovati i da taj poduhvat zahtijeva više finansijskog ulaganja. Ističu da, za sada, realizuju određene eksperimente za posebne datume, kada izrađuju određene kozmetičke preparate.

“Mi smo, na primjer, učenicima bili modeli kada se radila trajna šminka ili trajni lak. Vidjećemo kako će se to sve razvijati u budućnosti, ali ono što je sigurno jeste da ćemo unapređivati program”, poručuju one.

Plan da se smanji broj nezaposlenih

Stručna medicinska škola u Podgorici dobila je licencu da realizuje program obrazovanja odraslih, te najavljuju da će uskoro da pokrenu tu obuku… Kako su objasnili, ko prođe kroz skraćeni program može da dobije licencu od resornog ministarstva i da radi.

“Bez obzira što je to skraćeni program, biće adekvatno obučeni. I na taj način smanjujemo broj nezaposlenih. To ćemo realizovati uz podršku Privredne komore i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Taj kadar na tržište može da izađe kao uskospecijalizovan za određenu oblast”, poručuju oni.