Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je, nakon sprovedenog postupka po pritužbi građanina iz Berana, da je tokom policijskog postupanja došlo do povrede njegovih osnovnih prava, uključujući pravo na slobodu i pravnu zaštitu.

Građanin je u pritužbi naveo da je tokom saslušanja bio izložen prijetnjama, ucjenama i pritiscima, te da mu nije omogućeno da kontaktira advokata. Takođe je tvrdio da mu nije bilo dozvoljeno ni da koristi toalet, kao i da je ispitivanje trajalo duže od sedam sati, što je, kako je naveo, za njega predstavljalo psihičku torturu.

„Tokom saslušanja slušao sam samo prijetnje, ucjene i prisile, a uskraćena mi je konsultacija sa braniocem“, naveo je podnosilac pritužbe.

Sa druge strane, iz izjašnjenja policije proizilazi da je građanin pozvan radi prikupljanja obavještenja u vezi sa istragom podmetanja požara na vozilima u krugu Kliničkog centra u Beranama, te da je pristao na poligrafsko testiranje i dao određene izjave.

Međutim, analizom dokumentacije i sprovedenog postupka, Zaštitnik je utvrdio niz nepravilnosti.

Prije svega, u pozivu koji je upućen građaninu nije bilo navedeno da ima pravo da dođe u policiju sa advokatom, što je zakonska obaveza.

“Takođe, nije uredno evidentirano vrijeme njegovog ponovnog dolaska u policijske prostorije, niti je jasno dokumentovano trajanje svih radnji koje su preduzimane”, kostatovao je Zaštitnik.

Najveći problem, kako se navodi u mišljenju, odnosi se na dužinu boravka u policiji.

„Podnosilac pritužbe bio je pod konstantnim nadzorom policije u periodu od 11:30 do 17:59 časova, u ukupnom trajanju od šest časova i 29 minuta, što je suprotno zakonskom ograničenju“, naglašava Zaštitnik.

Dodatno, nakon završetka uzimanja izjave oko 14:30 časova, građanin je zadržan još oko tri i po sata bez preduzimanja daljih radnji.

Zaštitnik posebno naglašava da u dokumentaciji ne postoji dokaz da je lice formalno lišeno slobode, ali da je faktički bilo spriječeno da napusti prostorije policije.

„Takvo postupanje predstavlja faktičko lišenje slobode, nezavisno od formalne kvalifikacije“, navodi se u mišljenju.

Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, Zaštitnik ističe da i dobrovoljni dolazak u policiju može prerasti u nezakonito lišenje slobode ukoliko se licu onemogući da ode, bez zakonskog osnova i proceduralnih garancija.

Na osnovu utvrđenog, zaključeno je da je došlo do kršenja Ustava Crne Gore i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

U preporukama, Zaštitnik je naložio Ministarstvu unutrašnjih poslova da ispita eventualnu disciplinsku odgovornost policijskih službenika koji su postupali u ovom slučaju.

Takođe je Upravi policije preporučeno da unaprijedi vođenje evidencija o dolasku građana, kao i da u budućim pozivima jasno navodi prava građana, uključujući pravo na advokata.

„Neophodno je obezbijediti dosljedno poštovanje nacionalnih i međunarodnih standarda u zaštiti ljudskih prava“, zaključuje se u mišljenju.

MUP je dužan da u roku od 30 dana obavijesti Zaštitnika o preduzetim mjerama, dok će se sprovođenje ostalih preporuka pratiti u kontinuitetu.