Tvrde da im je godinama uskraćeno pravo na pravično suđenje, na suđenje u razumnom roku i na zakonito tretiranje pritvora kao samo nužne mjere za nesmetano vođenje krivičnog postupka koja se izriče samo u izuzetnim slučajevima i koja može trajati najkraće moguće vrijeme.
Pritvorenici ističu da su im sva prava koja se uporno krše zagarantovana, kako domaćim zakonima, tako i Evropskom konvecijom o ljudskim pravima.
Naglašavaju da se osjećaju (bes)pravno otetim pod parolom poštovanja zakona, a u stvari klasičnom zloupotrebom zakona. Zbog toga mole da ih nadležni na koje su adresirali poziv posjete, ako ih, kako navode, smatraju ljudima koji imaju pravo na život i slobodu.
Kao glavne probleme pritvorenici navode: dugotrajno produžavanje pritvora, sa šablonskim „copy/paste“ obrazloženjima, a na taj način su im ugrožena lična egzistencija, psihička egzistencija usljed očigledne pravne nesigurnosti, kao i opstanak izmučenih porodica. Uvjereni su da je, dugotrajnim pritvorima, pritiskom laičke i obmanute javnosti koja vjeruje u sve ono što joj se servira putem sredstava javnog informisanja, nametnuta obaveza sudovima da i nevine proglašavaju krivima kako bi izrečenim zatvorskim kaznama „pokrivali“ sumanuto dugo trajanje pritvora i olako podignute optužnice nakon maksimalnog trajanja istrage, a koje se bez suštinske kontrole potvrđuju od strane suda.
Problematizovali su i pokretanje postupaka u kojima se jedno isto lice tretira nekada kao član, a nekada kao ogranizator kriminalne organizacije i to u višestrukim pokrenutim krivičnim postupcima, „po čemu, fiktivno, postajemo zemlja sa najviše kriminalnih organizacija po glavi stanovnika u svijetu, ali ne samo po glavi stanovnika već i prema prostoj računici“.
Pritvorenici tvrde i da je prezumpcija nevinosti mrtvo slovo na papiru.
„Štaviše, krivica se, a ne nevinost, pretpostavlja. Krivični postupci se prvo medijski spremaju i serviraju, svjesnim navlačenjem gnjeva neinformisane ili netačno informisane javnosti, kako bi se stvorio čist put za nezakonito postupanje. Eksel tabele navodnih skaj komunikacija se tretiraju kao dokaz od strane tužilaštva, dok posljednje odluke Apelacionog suda nedvosmisleno upućuju na to da je taj sud pod žestokim pritiskom javnosti, tužilaštva i izvršne vlasti, nemoćan da postupa u skladu sa važećim propisima, primoran da svoje odluke donosi dijametralno suprotno zakonu i praksi Evropskog suda za ljudska prava“, navode pritvorenici u apelu.
Pritvorenici mole da se njihovom apelu izađe u susret, odnosno da ih čelnici države i pravosuđa posjete tokom naredne sedmice kako bi im obrazložili probleme.
U suprotnom bi, kako kažu, bili primorani da na ovu situaciju skreću pažnju načinima koji bi ugrozili isključivo njihovo zdravlje i pozicije u krivičnim postupcima, kao što su npr. odbijanje uzimanja hrane i nabavke iz kantine, kao i odlazaka na zakazana suđenja.
