Vlasnik Montemlina ističe da zasad ne treba očekivati poskupljenje brašna, iako je na svjetskoj berzi došlo do uvećanja cijene pšenice od 10 do 15 odsto, kao i na Matifu, najznačajnijoj evropskoj berzi pšenice.

“Do skoka cijena pšenice došlo je usled poskupljena i nestašice energenata i vrtoglavog rasta cijena vještačkog đubriva, jer osnovna sirovina za vještačko đubrivo stiže upravo iz persijskog zaliva i sa Arabijskog poluostrva, regiona zahvaćenog ratom”, objasnio je Rakčević.

Kako je rekao, zasad neće doći do poskupljenja brašna, bez obzira na skok cijena pšenice, jer Montemlin posjeduje oko dvije hiljade tona osnovne žitarice.

Ipak, situacija se budno prati, jer je cijena energenata, kao inputa za proizvodnju pšenice, presudna za cijenu brašna.

“Ono što je dobro jeste to da najveći izvoznik pšenice u regionu Srbija posjeduje velike zalihe zbog veoma dobrog roda, jer su 2024. i 2025. bile godine dobrih prinosa. Postoje zalihe, a sadašnja berzanska cijena na svjetskom tržištu nije bila previše interesantna za izvoznike pšenice, jer je na regionalnom tržištu bila skoro ista, ili čak viša, nego na svjetskoj pijaci, pa ne bi trebalo očekivati u kratkom roku povećanja cijena brašna”, rekao je Rakčević, koji se bavi i hotelijerstvom.

Po pitanju turizma smatra da trenutna situacija može donijeti i pozitivne i negativne efekte na predstojeću turističku sezonu.

“Negativne efekte mogu očekivati oni turistički subjekti koji se oslanjaju na inotržište. Sve kalkulacije kad je u pitanju dolazak gostiju sa daljih destinacija pravljene su po starim cijenama avionskog prevoza, a sada je izvjesno da će se to vrlo brzo promijeniti. Veoma brzo će, kako se najavljuje, doći do skoka avio-karata zbog ogromnog skoka cijene kerozina. Zbog izvjesnog rasta cijene avio-prevoza, već imamo zahtjev od naših partnera iz daljih destinacija, iz Poljske, Češke, Francuske, da se prispitaju i ugovori i smanje slotovi letova”, rekao je Rakčević.

Smatra da je situacija sa gostima iz regiona izvjesnija i da je logično očekivati da će turista iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, a donekle i sa Kosova, iz Albanija i Slovenije, doći u većem broju.

“U ovakvoj geopolitičkoj situaciji, gosti iz nama bliskih destinacija osjećaju se bezbjednijim na primorju bližem svojoj zemlji”, dodao je Rakčević.

Takođe, kako ističe, u situaciji kada cijena goriva raste iz nedjelje u nedjelju, elementarno je logično da smo kao tržište okrenuti family turizmu i da nastojimo da privučemo goste kojima je dovoljno da doputuju vozilima, uprkos rastu cijena goriva, iz Beograda, Banjaluke, Tuzle ili Sarajeva, za 100 ili 120 eura.

“A 120 eura u ovom času nije dovoljno ni za polovinu jedne avio-karte do Turske, do Tunisa ili Egipta, i to uz svu nestabilnost na tim destinacijama”, ukazuje Rakčević.