Kako su saopštili iz Privredne komore Crne Gore (PKCG), učesnici su naglasili da je ključna izrada definicije zdravstvenog turizma, usklađene sa međunarodnim standardima, te realizacija pilot-projekata koji će praktično demonstrirati kvalitet i bezbjednost usluga.

Sanja Marković, sekretarka Odbora prezentovala je Izvještaj o radu naglasivši važnost strateškog planiranja, međuresorne koordinacije i institucionalne podrške, kao i potrebe za zakonodavnim okvirom prilagođenim stvarnim potrebama tržišta.

“Zaključci Odbora ukazuju na potrebu za jasnim redefinisanjem njegove uloge, uspostavljanjem planskog i faznog pristupa radu, te usvajanjem Akcionog plana za 2026. godinu kao osnove za aktiviranje i efikasno funkcionisanje odbora. Ovi koraci predstavljaju ključne mjere za razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, koji ima značajan potencijal rasta i konkurentnosti”, navela je ona.

Predstavnica Ministarstva turizma, Sandra Bojanić, istakla je da je prethodna strategija za period 2022–2025. istekla te da je u toku proces izrade evaluacije ovog strateškog dokumenta kako bi se definisali naredni koraci.

“Za oblast zdravstvenog turizma do sada nije izrađen poseban dokument, ali se nadam se da će novi strateški okvir i predstojeći programi potaknuti inicijative i dalji razvoj ovog sektora”, kazala je Bojanić.

Nataša Žugić iz Ministarstva zdravlja naglasila je da, iako je strategija pametne specijalizacije za period koji je obuhvatala već istekla, i dalje postoje relevantni elementi koji se mogu primijeniti u praksi.

“Novi zakonski okvir i postojeći dokumenti Ministarstva zdravlja pružaju stratešku osnovu za dalje planiranje i razvoj, uključujući i oblast turizma. Iako su drugi dokumenti o turizmu definisani na drugačiji način, sadržaj prethodne strategije ostaje primjenjiv i korisno se integriše u dalji rad sektora”, ocijenila je Žugić.

Predsjednik Koordinacionog odbora, dr Zoran Kovačević kazao je da postoji osnov za dalji razvoj i unapređenje sektora, posebno kroz veću organizovanost i uključivanje svih zainteresovanih aktera, kako iz privrede, tako i iz institucija.

Kako su istakli iz Privredne komore, učesnici su naglasili da je neophodno prepoznati širi spektar usluga u okviru zdravstvenog turizma, razumjeti potrebe korisnika i kroz koordinisanu saradnju institucija i privrede podsticati inicijative koje unapređuju ponudu. Zaključeno je da, iako su postignuti određeni rezultati, postoji prostor za jačanje uloge odbora i boljeg sistemskog pristupa razvoju zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.

Zamjenica predsjednika Koordinacionog odbora, dr Snežana Pantović, prezentovala je Program rada Koordinacionog odbora, zajedno sa Akcionim planom, istakavši da je on prvi put pripremljen tako da pruža jasan operativni okvir za aktivnosti odbora.

“Cilj ovog dokumenta je da kroz konkretne aktivnosti i realizaciju Akcionog plana dovede do vidljivih rezultata već u ovoj godini, te da osnaži komunikaciju između privrede i turizma i podstakne razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori”, kazala je ona.

Pantović je naglasila da dosadašnji rad odbora nije imao jasno definisan zakonodavni okvir i ključne tačke koje bi omogućile postizanje vidljivih rezultata.

“Novi pristup predviđa definisanje pojma zdravstvenog turizma, uspostavljanje indikatora i promociju kroz pilot-projekte, kako bi se ovaj sektor istakao ne samo u okviru Privredne komore, već i u društvenoj zajednici uopšte”, dodala je.

Tokom rasprave o novom zakonu i programu razvoja zdravstvenog turizma istaknuto je nekoliko ključnih zaključaka i preporuka. Učesnici su naglasili važnost definisanja radne definicije zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, koja bi bila prilagođena lokalnom kontekstu, ali ujedno u skladu sa međunarodnim standardima i praksama.

Ovaj dokument trebalo bi da obuhvati bezbjednost pacijenata, kvalitet pruženih usluga i indikatore uspješnosti, a realizacija bi bila kroz pilot-projekte, posebno u Institutu „Dr Simo Milošević“, koji posjeduje kapacitete za dijagnostiku, rehabilitaciju i tretman pacijenata.

Naglašeno je da postojeći zakon o zdravstvenoj zaštiti jasno definiše vrste medicinskih usluga koje ugostiteljski objekti mogu pružiti u okviru zdravstvenog turizma, uključujući konsultacije, dijagnostiku, hirurške i stomatološke postupke, fizikalnu medicinu i terapijske usluge.

Svaka druga vrsta usluge, poput smještaja, hrane i pića, spada u nemedicinski turizam i ne može biti predstavljena kao zdravstvena usluga. Stroga regulativa osigurava standardizaciju i odgovornost institucija i privatnog sektora.

Rasprava je, kako ocjenjuju iz PKCG, pokazala potrebu da Ministarstvo zdravlja vodi računa o primjenjivim indikatorima i standardima medicinskih usluga, dok privatni sektor ima jasna pravila za pružanje usluga korisnicima, čime se izbjegavaju zloupotrebe i osigurava kvalitet. Kako je poručeno, privreda i institucije moraju djelovati koordinisano, pri čemu institucije pružaju regulatornu osnovu, a privreda obezbjeđuje kapacitete i korisnike. Konačna preporuka je da se kroz Akcioni plan i pilot-projekte jasno definišu uloge institucija i privrede, standardi usluga, indikatori uspješnosti i regulative, te da se rad odbora usmjeri ka praktičnoj primjeni zakonskih odredbi, što će omogućiti siguran, kvalitetan i održiv razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.

U nastavku sjednice, predsjednik Koordinacionog odbora dr Zoran Kovačević govorio je o stanju u Institutu “dr Simo Milošević”, kao nosiocu zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.

“Institut je tokom 2025. godine bio jedna od najuspješnijih zdravstvenih ustanova u finansijskom smislu, sa obezbijeđenom tekućom likvidnošću i racionalnim upravljanjem resursima”, istakao je on.

On je kazao da je planirana nadogradnja svih smještajnih kapaciteta na nivo četiri zvjezdice, kao i unapređenje infrastrukturnih i medicinskih sadržaja.

“Prema finansijskim izvještajima, Institut posluje stabilno i njegov značaj za zdravstveni turizam u Crnoj Gori nije samo finansijski, već i reputacioni, naročito u kontekstu povratka norveškog programa, koji postavlja međunarodne standarde kvaliteta. Održavanje visokih standarda je od ključnog značaja, ne samo za razvoj zdravstvenog turizma, već i za građane Crne Gore. U tom smislu, Institut ostaje ključni stub i nosilac ove strateške oblasti”, dodao je Kovačević.

Direktorica Sektora za projekte u PKCG Tanja Radusinović i sekretarka Odbora ICT Nada Rakočević, prezentovale su projekat MontEDIH, prvi i jedini Evropski digitalni inovacioni hub u Crnoj Gori, sa ciljem podrške digitalnoj i zelenoj transformaciji privrede i javnog sektora kroz pristup inovativnim tehnologijama, znanju i infrastrukturi.

Kako su istakle, MontEDIH takođe pruža podršku digitalnoj transformaciji sektora zdravstvenog turizma u Crnoj Gori kroz omogućavanje pristupa inovativnim tehnologijama, znanju i ekspertizi.