“Ove godine u aprilu obilježavamo 11. godišnjicu farme. Ako zanemarimo dvije godine korone, mogu reći da je za otprilike devet godina farmu posjetilo preko 150.000 ljudi. Zahvaljujući dokumentarcima prikazanim na njemačkim televizijama, preporuci Porsche-a, Ryanair-a, Lonely Planet-a i brojnih poznatih turističkih brendova imamo jako veliku posjećenost. Tokom ljeta na farmu dođe oko deset hiljada posjetilaca sa njemačkog govornog područja”, naveo je Saveljić.

On pojašnjava da posjetioce privlači činjenica da je farma u potpunosti ekološka.

“To je u potpunosti jedan zatvoren proces. Mi imamo našu struju koju proizvodimo od sunca, imamo našu vodu iz bunara koji je 206 metara dubok, proizvodimo sopstvenu hranu i hranu za magarce. Sve je organsko i sve je u skladu s prirodom. Privlači ih i to što ova farma nije intenzivna, što to nije farma kao u Evropskoj uniji gdje je kontrolisano svjetlo, vazduh, temperatura, već da su magarci jednostavno slobodne životinje i da je to farma koja u potpunosti poštuje život i da nije farma koja proizvodi meso ili koja je od magaraca napravila mašine za proizvodnju mlijeka. Mislim da su to jedni od najsrećnijih magaraca na planeti“, ispričao je Saveljić.

Osim tokom ljeta, farma bilježi odličnu posjećenost i tokom novogodišnjih praznika.

“Jedna od najposjećenijih manifestacija koje organizujemo na ovoj farmi je Novogodišnji bal sa magarcima za djecu i odrasle. Ta manifestacija se uvijek održava u decembru sa velikim koncertom, sa brojnim štandovima lokalnih izlagača i tu dođe par hiljada ljudi bukvalno za pola dana”, istakao je vlasnik farme.

Uz druženje sa magarcima, istraživanje imanja i Muzeja magarca, posjetioci mogu i da kupe magareće mlijeko.

“To mlijeko je jako zdravo za sve bolesti pluća, za bolesti kože i dobro je za imunitet. Kašalj koji se u narodu zvao magareći kašalj, a koji podrazumijeva da su vam nalazi potpuno čisti, da su pluća čista, ali da vi kašljete, se u tradiciji liječi magarećim mlijekom. To mlijeko ima dva odsto proteina i to nisu proteini kao kod kravljeg mlijeka, već su to imunoglobulini”, naveo je Saveljić.

Ističe da je na početku realizacije ideje o farmi magaraca nailazio na podsmijehe, a da je danas koncept toliko zaživio da međunarodni turisti sa zadovoljstvom dolaze na farmu kako bi doprinosili svojim radom.

“Na farmi imamo dvije sobe i tu uglavnom stranci dolaze da rade. Oni ne volontiraju, oni plate da bi radili. Riječ je o radnom turizmu gdje se turisti osjećaju korisnim, ovdje provode svoje slobodno vrijeme koje daruju prirodi i životinjama, te ih to u potpunosti ispunjava. Ljeti možete da dođete tu da vidite da nam stranci kupe sijeno, čiste farmu, plijeve luk, sade paradajz… Uglavnom sve to radimo zajedno, nije da sam ja neki gazda pa im kažem šta da urade, ali uglavnom sve ide uz njihovu pomoć i nekako zajedno radimo i zajedno uživamo”, dodao je on.

Saveljić je u razgovoru za medijsku agenciju Media Biro ukazao na veliki potencijal za bolji razvoj seoskog turizma u Crnoj Gori, te je ohrabrio i druge ljude da iskoriste velike mogućnosti koje nude crnogorska sela.

„Crna Gora treba da se fokusira baš na seoski turizam. Naša sela i dalje proizvode organsku hranu, žive u skladu s prirodom, poštuju prirodu, poštuju životinje i to je nešto što je Evropa davno zaboravila, s obzirom na to da je sve intenzivirala i da se sva poljoprivredna proizvodnja, proizvodnja mesa, mlijeka i jaja vrši daleko od prirode i uz užasnu patnju životinja. Naša sela nude sve ono što Evropa odavno nema i mislim da Crna Gora ima jako veliki potencijal tu. Ja sam obilazio nekoliko desetina seoskih domaćinstava i stvarno mislim da imaju jednu jako finu priču i da je nešto što stranca može da vrati prirodi i što stranac sigurno puno više cijeni nego mi. Seoski turizam kod nas stvarno ima budućnost“, poručio je Saveljić.