Prema predloženim izmjenama, poslodavci će biti u obavezi da zaposlenog sa invaliditetom rasporede na poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti i kvalifikacijama, u skladu sa ocjenom nadležnog organa. Ako to nije moguće, predviđeno je obezbjeđivanje drugih prava u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Ukoliko zaposlenom sa invaliditetom ne mogu biti obezbijeđena alternativna rješenja, poslodavac ima mogućnost da ga proglasi za lice za čijim je radom prestala potreba, ali mu u tom slučaju pripada pravo na otpremninu.
Pored toga, izmjene jasno propisuju da zaposleni sa invaliditetom ne može biti premješten van mjesta prebivališta bez sopstvene saglasnosti, a garantovan mu je i duži godišnji odmor – najmanje 26 radnih dana.
Otpremnine – poseban tretman za lica sa invaliditetom
Posebno su regulisane otpremnine za zaposlene kod kojih je invaliditet nastao tokom rada. Predlogom izmjena zakona je propisano da licu sa najmanje 50 odsto invaliditeta, ukoliko mu poslodavac ne može obezbijediti drugo pravo, pripada otpremnina od najmanje 12 prosječnih zarada, ako je invaliditet posljedica bolesti ili povrede van rada, odnosno najmanje 36 prosječnih zarada, ukoliko je invaliditet prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću.
Radno vrijeme roditelja djece sa smetnjama u razvoju
Novine se odnose i na roditelje, usvojioce, hranitelje ili staratelje djece sa smetnjama u razvoju. Oni će imati pravo da rade polovinu punog radnog vremena, koje će se računati kao puno radno vrijeme za ostvarivanje prava iz rada.
Zaposleni će ovo pravo moći da ostvare na osnovu pisanog zahtjeva poslodavcu, a postupak će detaljnije urediti nadležni organ državne uprave. Za vrijeme korišćenja ovog prava, zaposleni zadržava pravo na naknadu zarade, osim u slučaju kada je dijete ili lice sa invaliditetom smješteno u ustanovu socijalne i dječje zaštite.
Razlog za hitan postupak
Vlada je predložila da se izmjene usvoje po hitnom postupku, jer se njima ispunjavaju obaveze iz pregovaračkih poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje i 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
U radnom dokumentu (non paper) Evropske komisije iz juna 2025. godine, naglašeno je da Crna Gora još uvijek nije usvojila zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji je ključan za prelazak sa medicinskog na model zasnovan na ljudskim pravima.
Kako se navodi u obrazloženju, usklađivanjem propisa iz oblasti socijalne i dječje zaštite, penzijskog i invalidskog osiguranja, zapošljavanja i obrazovanja sa predlogom Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, obezbijediće se pravna sigurnost i dosljedna primjena novih rješenja u praksi.
