DPNCG navodi da je o tome razgovarano sa ministrom pravde Bojanom Božovićem i generalnom direktoricom Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Jelenom Grdinić.
“Postignuta je načelna saglasnost oko toga da bi rješenje moglo biti da se “profesionalna orijentacija” uvrsti kao jedan od potencijalnih osnova kvalifikovanog oblika krivičnog djela govor mržnje, u smislu prepoznavanja lica koja obavljaju poslove od javnog značaja”, navodi se u saopštenju.
Zvaničnici Ministarstva pravde uvjerili su nas da će inicijativa biti ozbiljno uzeta u razmatranje, podsjetivši da je Krivični zakonik na ekspertizi u Evropskoj komisiji.
DPNCG je inicijativu pokrenulo uz podšku poslanica opozicije Aleksandre Vuković Kuč (DPS) i Milene Vuković (GP URA), kao rezultat panela “Novinari i jednakost: rodno zasnovani napadi na novinarke“, koji je održan 3.jula 20205. godine. Na njemu su učestvovale novinarke, poslanice Aleksandra Vuković Kuč i Milena Vuković (jedine se odazvale pozivu), državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević , Direktorica NVO Ženska akcija Slavica Striković i predstavnici OEBS-a.
Povod inicijative je da bi sve učestalije rodno zasnovano nasilje nad novinarkama bilo adekvatno kažnjeno. Pošto je veoma izražen opasan govor mržnje prema poslanicama, civilnim aktivistkinjama i drugim ženama koje su u javnoj sferi, smatramo da bi i ti slučajevi trebalo biti strogo kažnjavani kako bi država zaista poslala poruku da ne toleriše ovu vrstu nasilja.
Posljednjih godina primjetan je rast rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, bez obzira na uređivačku politiku medija. To potvrđuju i statistički podaci i činjenica da fizičku zaštitu Uprave policije imaju tri novinarke.
Istraživanje DPNCG, koje ćemo narednog mjeseca predstaviti u okviru posebnog dokumenta koji se tiče napada na novinare, pokazalo je da se od 26 predmeta formiranih u posljednje dvije godine u Državnom tužilaštvu 14 odnosi na novinarke.
Sudovi za prekršaje imaju 11 postupaka od kojih se 8 tiču novinarki, a donijete su tri pravosnažne prekršajne presude koje se tiču napada i prijetnji novinarima, od kojih se dvije odnose na novinarke.
Podaci Uprave policije, dostavljeni DPNCG, pokazuju da se od 17 registrovanih događaja u 2024. takođe 10 odnosilo na novinarke, a od 20 u 2025.(zaključno sa 20.oktobrom) 13 se tiče novinarki.
Crna Gora kao članica Savjeta Evrope (SE) dužna je da poštuje njegove konvencije, uključujući i Instambulsku. Preporukom SE o sprječavanju i borbi protiv seksizma CM/REC (2019), seksizam je definisan kao “svaki čin, gest, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog svog pola, koja se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo onlajn ili oflajn, sa ciljem ili svrhom da se, između ostalog, naruši njihovo dostojanstvo i uspostavi i održi sistem rodnih stereotipa”.
Kada su u pitanju novinarke cilj je da se one zastraše kako bi prestale da istražuju i izvještavaju, a da se poslanice i civilne aktivistkinje ućutkaju.
Sa informacijom izlazimo priružujući se svjeskoj kampanji borbe protiv nasilja nad ženama, a inicijativa je pokrenuta u okviru projekta “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, koji sprovodimo sa NVO UZOR i Hans Sjedel fondacijom, a zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.
