U pojedinim državama regiona, ali i šire, umjesto prosječne statističari objavljuju vrijednost medijalne zarade koja predstavlja iznos po kojem pedeset odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne, a ostatak iznad toga. Zašto se kod nas i dalje obračunava prosječna, i za bruto i za neto, iz Monstata su nedavno obrazložili da nemaju mogućnosti da na osnovu postojećeg istraživanja izračunavaju medijalnu zaradu.

“Mjesečno istraživanje o zaradama je koncipirano tako da izvještajne jedinice dostavljaju zbirno sumu svih isplaćenih za zaposlene koji su u referentnom periodu primili platu, a da bi bilo moguće izračunati medijalnu, potrebno je imati podatke na individualnom nivou, to jest podatke o pojedinačnoj zaradi svakog zaposlenog”, navode u Monstatau.

Prosječna zarada kod nas je hiljadu i dvadeset pet eura, ali čak sedamdeset četiri odsto zaposlenih prima ispod tog iznosa, ukazao je predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša.

Zato se, poručuje Socijaldemokrate, godinama zalažu za medijalnu.

“Tako da ona nije realna, jer ako neko prima hiljadu, neko pet hiljada eura, prosječna je tri hiljade. I zbog toga je veoma važno da imamo medijalnu zaradu koja bi dala realnu sliku i bila bi mnogo bolji alat za kreiranje politika. Da je za jedno dvadeset i nešto posto niža nego prosječna zarada i onda ne bi mogli neki da se hvale s prosječnom zaradom, nego bi morali da kažu kolika je medijalna. Ona je osamsto, osamsto i nešto eura”, objašnjava Mugoša.

Da je prosječna plata klasična politička kategorija, a medijalna odraz onoga sa čim stvarno živimo, smatra Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka. Naveo je i klasičan primjer.

“Ako uzmemo prosto pet nekih plata koje naši građani primaju, pa imamo platu od sedamsto, osamsto, devetsto, hiljadu i dvije hiljade i šesto eura i saberemo sve to, dobićemo mi neki iznos, na primjer, oko šest hiljada eura. To podijelimo sa pet i dobijamo da je hiljadu i dvjesta prosječna plata, ali ako to računamo kao medijalnu platu među ovih pet plata, plata od devetsto eura, to je znači ta srednja plata koja je u sredini, nije ni najviša, a nije ni najniža”, kaže rabrenović.

Ključno je, poručuje Rabrenović, da objavljivanje medijalne plate ne znači i njeno povećanje.

“Neće značiti bilo kakav boljitak u smislu visine zarada, samo će nam dati bolju i tačniju informaciju, u suštini, kakav je naš životni standard”, ističe Rabrenović.

Zaključuje da bi Crna Gora kao sljedeća članica Evropske unije trebala što prije, po ugledu na evropske prakse, da objavljuje i vrijednost medijalne plate.