Poručeno da se radi o kompleksnom problemu koji zahtjeva više učesnika. Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je da nemaju projekat na uvid, a takođe se obratio mještanima, potvrđujući njihov stav da nema odustajanja od borbe za zdravu životnu sredinu.

“Žele da grade na teritoriji naše opštine. Moramo da pružimo pasivni otpor ako oni budu željeli da grade mimo naše volje”, izjavio je Asanović.

Analizu dokumenta su izvršili profesori Beogradskog univerziteta Čedo Maksimović i Aleksandar Jovović. Mještanima Botuna su poručili da su voljni da daju doprinos kako bi se problem zajednice adekvatno riješio.

Maksimović ističe da će na način pristupan građanima predstaviti osnove i rješenje problema otpadnih voda Podgorice, koji se direktno reflektuju na stanovnike Botuna.

„Pogađa građane Botuna koji već imaju jednu veliku piošast u oblasti crvenog mulja koja već decenijama zagađuje sredinu i ono što je najteže uništava podmladak, djeu mladu i nerođenu, mi ćemo pokušati na jedan smiren način da vidimo gdje su sve uzroci te da predložimo jedan civilizovan način kako da se ovi konflikti razruješe ukoliko ima za to interesovanja“, naveo je on.

Prema njegovim riječima, Elaborat je nepotpun i nedostaju mu ključni djelovi.

“Ovdje su nabrojani problem koje sam ja uočio .Elaboratu nedostaje komparativna analiza svih pokazatelja uticaja izvora tehnologije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), dodao je.

“Nedostaje mu i kvantitativna analiza uticaja vremenskih prilika. Obrađivači su nekritički prihvatili rješenja koja su predložili projektanti, računi su toliki da opštinski budžeti nisu mogli da izdrže”, rekao je.

Maksimović je naveo i da je ovakvo postrojenje izgrađeno u Japanu prije više decenija i da je zamijenjeno novim.

Naveo je i da tradicionalna postrojenja mogu da se smanje i zauzimaju mnogo prostora, kao i da budu jeftinija. Naveo je loše primjere iz Srbije.

Profesor Aleksandar Jovović kazao je da su Crna Gora i Srbija prve u Evropi uvele instrument procjene uticaja na životnu sredinu.

“Da biste napravili dobru studiju morate da napravite dosta pripremnog posla – analizirate klimu, meteorologiju i sprovedete gomilu drugih analiza”, rekao je Jovović.

Kazao je da u dokumentu nema podataka o kotlarnici, dodajući da studija više liči na sastav iz maternjeg jezika, nego na tehničku dokumentaciju.

“Nedostaju podaci koji kada se govori o biofilteru koji treba da pričiste neke mirise mi ne znamo ni kako to izgkeda, kapacitet kao ni kolik kubika će prečistiti kako se štiti zemljište u okolini, nema podataka o kotlarnici koja postoji na tom postrojenju, spoljašnji mulj I iz drugih lokacija kopji će biti dovožen a da nema nikakvih podataka u tehničkom opisu kakav je to mulj”, istakao je on.

Profesor Aleksandar Jovović ocijenio je da elaborat nema spisak projekta.

“Nedostaju tehnički, konkretni podaci o biofiltru, dizel agregatu u pogledu emisija u vazduh, način zaštite zemljišta i slično. U dokumentu nema podataka o kotlarnici, ne znamo kako izgleda postrojenje za spaljivanje”, poručio je on.