Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga objašnjavaju da se stav država članica prema slobodnom kretanju crnogorskih radnika zasniva na snazi naših bilateralnih odnosa, regionalnoj stabilnosti i zajedničkim interesima.

U Nacrtu programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2026–2027. navodi se da u skladu sa pravnom tekovinom, radnik zemlje članice koji se seli u drugu državu članicu EU, ima određena prava kao što je pravo na rad bez radne dozvole, „osim radnika iz novih država članica koje su obuhvaćene prelaznim periodom“.

Da bi se izbjegli poremećaji na tržištima rada, države članice EU imaju mogućnost da, prilikom pristupanja novih država članica, uvedu ograničenja, odnosno prelazne rokove prije potpunog otvaranja svog tržišta rada radnicima iz novih država članica. Navedena ograničenja moguća su po principu 2+3+2, odnosno početno ograničenje od dvije godine, nakon čega je moguće produženje za još tri godine nakon prve revizije i na kraju za još dvije godine, pod uslovom da postoje opravdani razlozi za to produženje.

Ipak, iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga vjeruju da, polazeći od postignutog nivoa usklađenosti, države članice EU neće imati potrebu da traže uvođenje tranzicionih perioda u pogledu primjene slobode kretanja radnika prema Crnoj Gori.

Hoće li biti prelaznih perioda

Evropska komisija informisala je Crnu Goru da se zatvaranje Poglavlja 2 (Sloboda kretanja radnika) predviđa u drugom kvartalu 2026. godine.

“Crna Gora treba da pokaže da ima adekvatne strukture i kapacitete za pravilno sprovođenje pravne tekovine u dijelu slobode kretanja radnika do pristupanja Evropskoj uniji”, saopšteno je iz Vlade u martu prošle godine.

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su Pobjedi kazali da je realno očekivati da će zahtjevi za prelaznim ograničenjima biti minimalni ili da će potpuno izostati, imajući u vidu trend liberalizacije tržišta rada u samoj Uniji, te rastuću potrebu za radnom snagom u različitim sektorima.

Podsjećaju da svaka država članica ima diskreciono pravo da zatraži tranzicione mjere, te dodaju da bi takav period, ukoliko bi do njega došlo, trebalo iskoristiti za dalje prilagođavanje crnogorskog tržišta rada i jačanje konkurentnosti radne snage na jedinstvenom tržištu EU.

“Cilj nam je da, pored zadržavanja kvalifikovanih radnika u zemlji, stvorimo uslove koji će Crnu Goru učiniti privlačnim ambijentom i za radnike iz drugih država članica Unije. Ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju, naša zemlja će dobiti pristup jedinstvenom evropskom tržištu, što predstavlja snažan podsticaj za dalji ekonomski razvoj. Otvoriće se nove mogućnosti za privredu, investicije i slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i radne snage”, poručuju iz ovog resora.

Ističu da je Crna Gora ispunila zahtjeve u pogledu usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, kao i administrativne i institucionalne uslove koje je definisala Evropska komisija.

“Stav država članica prema slobodnom kretanju crnogorskih radnika zasniva se na snazi naših bilateralnih odnosa, regionalnoj stabilnosti i zajedničkim interesima”, naglasili su.

Posebno ističu veoma dobre odnose sa Hrvatskom, Slovenijom, Njemačkom i Austrijom, čija ekspertska podrška, kako tvrde, ima značajnu ulogu u pregovaračkom procesu.

Njihov konstruktivan pristup, ocijenili su, može biti ključan za uspješan završetak pregovora u Poglavlju 2.

“Istovremeno, treba imati u vidu da pojedine države članice prilikom otvaranja svojih tržišta rada mogu posmatrati Crnu Goru u širem regionalnom kontekstu, a ne isključivo u odnosu na napredak koji je ostvaren u Poglavlju 2 – Sloboda kretanja radnika. Crna Gora nastavlja intenzivno da sprovodi reforme u okviru ovog poglavlja, jer jačanjem konkurentnosti i unapređenjem institucionalnih kapaciteta stvaramo uslove za brži i lakši pristup kvalifikovane crnogorske radne snage tržištu rada Evropske unije”, naveli su iz Ministarstva.

Kazali su i da bez obzira na eventualne tranzicione periode koje mogu primijeniti države članice nakon pristupanja, kontinuirano sprovođenje reformi potvrđuje da je Crna Gora lider među zemljama kandidatima i pozicionirana kao buduća 28 članica Evropske unije do 2028. godine.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević nedavno je u intervjuu za Pobjedu navela da Crna Gora već komunicira listu prelaznih razdoblja sa Evropskom komisijom u okviru više pregovaračkih poglavlja.

“Ta razdoblja su pažljivo identifikovana u oblastima u kojima je za potpunu primjenu evropskih standarda potrebno dodatno vrijeme i znatna finansijska ili administrativna prilagođavanja. Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja”, kazala je.

Cilj prelaznih perioda, istakla je Gorčević, nije odlaganje obaveza ili ostvarivanja prava nove članice, već obezbjeđivanje održive i kvalitetne primjene evropskih pravila, uz očuvanje stabilnosti sistema i zaštitu interesa građana i privrede.

Primjer Hrvatske

Hrvatska je ušla u Evropsku uniju 2013. godine, pri čemu je njenim građanima već na dan pristupanja dio država članica odmah otvorio tržišta rada, ravnopravno kao za sve ostale građane EU. To su učinile Slovenija, Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, baltičke države te većina skandinavskih zemalja.

Dakle, Hrvatima je, uprkos članstvu, u mnogim državama EU i dalje bila potrebna radna dozvola kako bi se zaposlili. Ipak, tokom 2013. i 2014. godine ograničenja su postupno ukidale i Italija, Nizozemska, Luksemburg i Španija.

Prekretnica je uslijedila 1. jula 2015, kada je svoje tržište rada u potpunosti otvorila Njemačka, zajedno sa Belgijom i Francuskom, dok je Austrija ostala posljednja država koja je koristila maksimalni tranzicioni period i ukinula ograničenja tek 1. jula 2020. godine, čime je, nakon sedam godina, ostvarena potpuna sloboda kretanja hrvatskih radnika na cijelom tržištu EU.

Preporuke Evropske komisije

“Crna Gora ima određeni nivo spremnosti u oblasti slobode kretanja radnika. Tokom izvještajnog perioda ostvaren je određeni napredak u zaključivanju dodatnih bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju”, stoji u Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za 2025. godinu.

Preporuke Komisije iz prethodne godine su, kako piše, djelimično sprovedene i uglavnom ostaju relevantne.

“U narednoj godini, Crna Gora naročito treba dalje da ojača administrativne strukture za sprovođenje pravne tekovine EU u ovoj oblasti i dovrši zakonodavno usklađivanje s pravnom tekovinom EU”, jedna je od preporuka EK.

Preporuka je i da se nastavi rad na unapređenju administrativnih i tehničkih kapaciteta Zavoda za zapošljavanje kako bi politike aktivnog tržišta rada bile relevantne i zasnovane na dokazima, te da se nastave pripremne aktivnosti za pristupanje EURES-u nakon članstva.

“Crna Gora treba da pripremi studiju izvodljivosti o uticaju Evropske kartice zdravstvenog osiguranja (EHIC) na javne finansije do kraja 2025. godine”, kazali su iz EK.