„Crna Gora je odličan primjer destinacije u usponu koja možda neće biti na turističkom radaru. Daleko je od prenatrpanih oblasti, ali nudi impresivno i jedinstveno iskustvo“, kaže Eliot Stajn, novinar i urednik BBC Travela, za BBC na srpskom.
Pored Bokokotorskog zaliva, bivšu jugoslovensku republiku i jednu od najmlađih država na svijetu, u tekstu predstavljaju i istorijska prijestonica Cetinje, Skadarsko jezero i Prokletije.
Na listi su još tri evropske destinacije – Hebridi, arhipelag ostrva kraj obala Škotske, finski grad Oulu i portugalski Gimarais, uz Urugvaj, Alžir, Kostariku, američku Filadelfiju, prijestonicu Dominikanske republike – Santo Domingo i ostale.
Crnu Goru, koja će 2026. proslaviti dvije decenije nezavisnosti, preporučile su brojne prirodne ljepote i kulturna bogatstva.
Među njima je Bokokotorski zaliv Jadranskog mora, interesantnog, krivudavog oblika, na čijim obalama leže dobro očuvana mletačka utvrđenja i zidine starih gradova poput Herceg Novog i Kotora, pod zaštitom Uneska.
Iako je „nevjesta Jadrana“, kako je još nazivaju, „prelijepa i blistava“, ideja teksta je bila da se prikažu i druge prirodne atrakcije koje Crna Gora nudi, posebno u planinskim predjelima.
„Mnogi turisti sjednu na kruzer koji ih iskrca u Boku, prošetaju i odu istog dana, dok se u unutrašnjosti dešava mnogo toga zanimljivog“, primjećuje Stajn.
Ohrabrujući ljude da se „okanu utabanih putanja“, američki novinar posebno izdvaja planinu Prokletije i međunarodne pješačke staze Via Dinarica i Vrhovi Balkana koje tuda prolaze, kroz „netaknutu prirodu“.
„Tamo leže srce i duša Crne Gore. Suštinski je jedan od posljednjih evropskih divljih predjela – imate medvjede, vukove, mnoge zajednice koje žive u planinama“, dodaje.
Prokletije su jedan od pet nacionalnih parkova u Crnoj Gori, baš kao i Skadarsko jezero „žarište biodiverziteta“ i stanište za oko 280 vrsta ptica.
„Relativno mala zemlja, a mnoštvo raznolikosti koje pokušavamo da predstavimo putnicima.”
‘Lista sa kriterijumom’
Sastavljanje liste je trajalo oko šest mjeseci, a pored više novinara i saradnika, konsultovane su i vodeće svjetske organizacije koje se bave održivim putovanjima.
Poslije mnoštva sastanaka i glasanja, zajedno su odabrali 20 mjesta „koja koriste turizam u dobre svrhe“.
To su lokacije koje „u vrijeme prekomjernog turizma“, pružaju dobrodošlicu posjetiocima, čuvaju jedinstveno kulturno nasljeđe i životnu sredinu, a zarađeni novac služi kao „podrška lokalnoj zajednici“.
„Mi kao organizacija ne želimo da pošaljemo previše ljudi na mjesta gdje njihovo prisustvo nije poželjno ili bi moglo da ugrozi lokalnu zajednicu. Putovanje je lijepo, inspirativno i povezuje, ali godišnjim odmorom ne želiš da učestvuješ u problemu koji pogađa mještane“, objašnjava Stajn.
Balkansko poluostrvo vrvi od skrovitih i nedovoljno turistički vrjednovanih mjesta koje svjetski putnici posljednjih godina uveliko otkrivaju.
„Cijeli region doživljava nagli procvat i porast turizma. Postajete sve poznatiji“, ukazuje Stajn.
Jedno od najposjećenijih mjesta na Balkanu je Dubrovnik, grad u Hrvatskoj u kome živi više od 40.000 ljudi.
Uslijed odnosa između broja posjetilaca i stanovnika – čak 27 prema jedan, „biser Jadrana“ postao je sinonim za prekomjerni turizam u Evropi, zbog čega su lokalne vlasti uvele brojna ograničenja.
Vrtoglavi porast broja turista poslednjih godina bilježi i Albanija koju je 2024. posjetilo rekordnih 11,7 miliona stranaca.
Jedina je destinacija sa Balkana koja je još razmatrana da se nađe na BBC travel listi.
„Još je jeftina u poređenju sa mjestima poput Venecije ili Dubrovnika i jedno je od onih mjesta za koje ljudi kažu da je u povoju, što je putnicima uvijek interesantno”, objašnjava Štajn.
Urednik BBC Travela je od balkanskih zemalja posjetio Hrvatsku, Bugarsku i Grčku, ali mu je želja da obiđe i Crnu Goru.
„Nadam se da ću je uskoro posjetiti, da ponesem cipele za planinarenje, odem negdje u visine i posjedim sa lokalcima. Volio bih da budem dio toga“, zaključuje.
