Govoreći o otpornosti budžeta na spoljne šokove, rastu cijene zaduživanja, javnom dugu, penzionom sistemu i evropskim fiskalnim pravilima, Vuković ističe da se fiskalna stabilnost Crne Gore ne zasniva na jednokratnim mjerama, već na reformama koje treba da obezbijede dugoročnu održivost javnih finansija i nastavak evropskog puta zemlje.
POBJEDA: Koliko je crnogorski budžet otporan na spoljne šokove – rast kamatnih stopa, usporavanje EU ekonomije ili geopolitičke rizike?
VUKOVIĆ: Svjesni smo da je Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, prirodno izložena kretanjima na globalnom nivou. U prethodnom periodu suočili smo se nizom izazova, od posljedica rata u Ukrajini, uključujući sankcije, inflaciju i energetsku krizu u Evropi, preko povećanih trgovinskih i protekcionističkih mjera, do fragmentacije globalnih lanaca snabdijevanja.
Takođe, u prethodnom periodu je došlo i do usporavanja ekonomije Evropske unije, čiji je realni ekonomski rast, prema podacima Eurostata, usporio na jedan odsto u 2024. godini.
Ipak, uprkos zahtjevnom međunarodnom okruženju, ekonomska aktivnost Crne Gore ostala je dinamična i iznad evropskog prosjeka, čemu svjedoče zvanični statistički podaci, uz snažnu otpornost koju je sama privreda iskazala. Istovremeno, potvrđena je i dokazana i otpornost crnogorskog budžeta, koji je zabilježio pozitivne trendove. Kao što smo svi svjedoci, naplata pojedinih kategorija poreskih prihoda višestruko je uvećana u prethodnih nekoliko godina. Do ovoga je došlo usljed brojnih reformi i mjera koje su implementirane, u oblasti poreske, fiskalne politike i poslovnog ambijenta. Sve ovo pokazuje važnost sprovođenja reformi naročito u izazovnim vremenima, jer time jačamo ekonomsku vrijednost.
Dakle, finansijska situacija se može u ovom trenutku ocijeniti kao stabilna i povoljna, uz budžet koji je otporan na umjerene spoljne šokove, prije svega zahvaljujući snažnom ostvarenju budžetskih prihoda, odgovornom upravljanju javnim finansijama i postepenom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Takva fiskalna pozicija omogućava državi da, čak i u uslovima povećane neizvjesnosti na međunarodnom planu, uredno servisira obaveze i očuva stabilnost javnih finansija.
Pozitivni trendovi u naplati ključnih kategorija prihoda budžeta, naročito PDV-a, poreza na dobit pravnih lica, akciza i poreza na dohodak fizičkih lica, ukazuju na snažnu ekonomsku aktivnost i efikasniju poresku administraciju. To daje dodatni fiskalni prostor za amortizaciju eventualnih negativnih uticaja rasta kamatnih stopa, usporavanja ekonomije EU ili geopolitičkih rizika.
Istovremeno, važno je naglasiti da se fiskalna otpornost ne zasniva na jednokratnim ili privremenim faktorima, već na jasnoj opredijeljenosti ka održivoj fiskalnoj politici. Nastavak fiskalne discipline i kontrola tekuće potrošnje ostaju ključni kako bi se očuvala makroekonomska stabilnost i spriječila eventualna fiskalna neravnoteža.
Dalja diversifikacija ekonomije i budžetskih prihoda predstavlja važan srednjoročni cilj, jer smanjuje zavisnost od pojedinih sektora i povećava otpornost na spoljne šokove. U tom kontekstu, aktivno upravljanje javnim dugom i jačanje fiskalnih rezervi dodatno unapređuju kredibilitet fiskalne politike i smanjuju rizike u periodima pojačane globalne nestabilnosti.
POBJEDA: Javni dug je pod kontrolom, ali cijena zaduživanja raste. Da li Crna Gora može izbjeći nova skupa zaduženja u naredne dvije godine?
VUKOVIĆ: Ministarstvo finansija kontinuirano prati kretanja na međunarodnim i domaćim finansijskim tržištima i analizira mogućnosti upravljanja postojećim obavezama, uključujući i refinansiranje duga, u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima. Pri tome je važno naglasiti da su globalni uslovi finansiranja danas bitno drugačiji u odnosu na period prije pandemije, te da se povratak na tadašnje niske kamatne stope ne može realno očekivati, ne samo u Crnoj Gori, već ni na globalnom nivou.
U prethodnom periodu referentne kamatne stope u eurozoni, uključujući EURIBOR, bile su na negativnom nivou, dok su danas, usljed promijenjene monetarne politike Evropske centralne banke i inflacionih pritisaka, ponovo pozitivne, što direktno utiče na rast troškova zaduživanja. Zbog toga se pitanje refinansiranja i upravljanja dugom ne posmatra isključivo kroz prizmu nižih kamatnih stopa, već prije svega kroz produženje ročnosti, smanjenje rizika refinansiranja i unapređenje strukture javnog duga.
U tom kontekstu, cilj fiskalne politike u narednom periodu je da se, kroz pažljivo planiranje budžetskih potreba, racionalno upravljanje likvidnošću i korišćenje povoljnih tržišnih prilika kada se one ukažu, obezbijede potrebna sredstva za naredni period.
Cilj fiskalne politike u naredne dvije godine nije povećanje javnog duga, već očuvanje njegove održivosti i stabilnosti, uz nastojanje da se nova zaduženja svedu isključivo na neophodan minimum, i to samo u slučaju potrebe za urednim servisiranjem ranije preuzetih obaveza ili obezbjeđivanjem sredstava za kapitalne projekte od strateškog značaja.
Država će koristiti svaku povoljnu tržišnu priliku kako bi izbjegla skupa zaduženja, ali je važno istaći da potpuno izbjegavanje novog zaduživanja u uslovima dospijeća obaveza iz prethodnih godina nije uvijek moguće. Upravo zbog toga, sve odluke o eventualnom novom zaduživanju donose se oprezno, planski i isključivo u okviru zakonskih ograničenja, vodeći računa o dugoročnoj fiskalnoj stabilnosti i interesima države.
POBJEDA: Kako odgovarate na kritike da se dio zaduženja koristi za tekuću potrošnju, a ne za razvojne projekte?
VUKOVIĆ: Plan zaduživanja Crne Gore zasniva se na principima fiskalne odgovornosti, predvidivosti i očuvanja stabilnosti javnih finansija. Prijedlogom Odluke o zaduživanju za 2026. godinu jasno su definisane potrebe za sredstvima u iznosu do 710 miliona eura, koja su namijenjena isključivo za uredno servisiranje ranije preuzetih obaveza po osnovu duga i finansiranje kapitalnih investicija, a ne za tekuću potrošnju.
U 2026. godini za otplatu duga potrebno je obezbijediti oko 383,6 miliona eura, pri čemu se najveći dio odnosi na redovnu otplatu kredita kod kineske Exim banke iz 2014. godine, obveznica emitovanih na domaćem tržištu 2019. godine, kredita zaključenih uz garanciju Svjetske banke (PBG 1 i PBG 2), kao i obaveza prema domaćim poslovnim bankama i međunarodnim finansijskim institucijama. Trošak kamata po osnovu duga koji dospijeva 2026. godine iznosi oko 180 miliona eura i biće u potpunosti finansiran iz tekućih prihoda, što potvrđuje fiskalnu stabilnost i održivost javnih finansija.
Za razliku od ranijih perioda, novo zaduženje se ne koristi za pokrivanje tekuće potrošnje, već kao instrument odgovornog upravljanja dugom. Dio potreba za 2026. godinu biće pokriven iz depozita obezbijeđenih na kraju 2025. godine, dok će eventualno novo zaduženje zavisiti isključivo od uslova na finansijskim tržištima i u okviru zakonski definisanih limita, koji predviđaju mogućnost zaduženja do 500 miliona eura za pokrivanje nedostajućih sredstava.
Imajući u vidu da u naredne tri godine dospijeva oko dvije milijarde eura po osnovu glavnice i oko 600 miliona eura po osnovu kamate, predviđena je i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura isključivo radi stvaranja fiskalne rezerve i obezbjeđivanja sredstava za otplatu duga i finansiranje kapitalnih i infrastrukturnih projekata u 2027. i 2028. godini. Riječ je o preventivnom mehanizmu, a ne obavezi, koji državi omogućava pravovremenu reakciju ukoliko se ukažu povoljni tržišni uslovi.
Sve aktivnosti Ministarstva finansija sprovode se isključivo u skladu sa Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju, koji jasno definišu limite zaduženja i namjenu sredstava. Sredstva obezbijeđena kroz zaduženje koriste se isključivo za otplatu postojećeg duga, finansiranje kapitalnog budžeta i stvaranje fiskalne rezerve, dok se tekuća potrošnja u potpunosti finansira iz tekućih prihoda, u skladu sa zlatnim pravilom budžeta.
Crna Gora se zadužuje planski, kontrolisano i transparentno, uz uredno izmirivanje svih obaveza i unaprijed obezbijeđenu fiskalnu rezervu za najzahtjevnije fiskalne godine koje slijede. Stabilnost javnih finansija nije predmet političkih interpretacija, već trajna obaveza prema državi i građanima, i u tom pravcu Ministarstvo finansija će nastaviti da djeluje odgovorno i dosljedno.
POBJEDA: Kako obezbijediti održivost penzionog sistema u zemlji sa nepovoljnom demografskom slikom?
VUKOVIĆ: Dugoročna demografska kretanja preduslov su daljeg privrednog rasta i razvoja, kao i održivosti penzionog, zdravstvenog i socijalnog sistema. Kao što pokazuju trendovi u razvijenim državama Evrope, demografska pitanja opterećuju sistem javnih finansija i cjelokupnu društveno-ekonomsku situaciju i uslovljavaju nove politike. Imajući u vidu ovaj izazov i u Crnoj Gori, Ministarstvo finansija je otpočelo razgovore sa međunarodnim organizacijama, u kontekstu sagledavanja ovih efekata u srednjem i dugom roku. Implementaciju tehničke podrške po ovom pitanju očekujemo tokom naredne godine. Vjerujemo da će ekspertska saradnja sa međunarodnim organizacijama rezultirati konkretnim preporukama u pravcu daljih reformi, kako bi se obezbijedila dugoročna održivost.
POBJEDA: Da li će ulazak u EU značiti strožu budžetsku disciplinu nego što je imamo danas?
VUKOVIĆ: Ulazak u EU za Crnu Goru neće predstavljati kvalitativni izazov u vođenju fiskalne politike, već prije institucionalnu potvrdu i formalno zaokruživanje procesa koji je već započet. Fiskalna disciplina koja se vezuje za članstvo u EU već se gradi unaprijed, kroz dugotrajan proces usklađivanja fiskalnog okvira, procedura i institucija. U tom smislu, Crna Gora već danas vodi fiskalnu politiku koja je u velikoj mjeri kompatibilna sa EU zahtjevima. Posebno je važno istaći da se budžetsko planiranje zasniva na jasno postavljenim kriterijumima i fiskalnim pravilima, na srednjoročnom okviru i principu transparentnosti javnih finansija u skladu sa evropskim pravilima.
Crna Gora u ovom trenutku već ima određene mehanizme usklađivanja ekonomske politike sa EU, kroz godišnji finansijski dijalog i izradu Programa ekonomskih reformi. Svakako će pristupanje Evropskoj uniji značiti i efikasnije sprovođenje kriterijuma fiskalne odgovornosti, koji su već definisani sistemskim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Dakle, Crna Gora već ima usklađeni zakonodavni okvir koji reguliše pitanja planiranja i izvršenja budžeta, na jasnim principima i numeričkim pravilima u skladu sa standardima EU. Evropska komisija u kontekstu vođenja fiskalne politike i budžetske discipline, jasno propisuje procedure kroz koje prolaze sve države članice na bazi planiranih politika i indikatora. Odnosno, procedure podrazumijevaju kontinuirani nadzor nad planiranjem i izvršenjem budžeta, kao i mjere preporuka kako bi razvojne i socijalne politike bile finansijski održive i transparentne.
Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti predviđa primjenu kriterijuma iz Mastrihta u dijelu budžetskog deficita i javnog duga, kao i potrebu postupanja u slučaju da ovi kriterijumi nijesu ispunjeni. S tim u vezi, u cilju obezbjeđivanja stabilnosti javnih finansija, uz istovremeno definisanje fiskalne politike za period trajanja mandata Vlade, Skupština je, na prijedlog Vlade, usvojila Fiskalnu strategiju kojom su definisane mjere fiskalne i ekonomske politike koje obezbjeđuju konvergenciju ka ispunjavanju kriterijuma fiskalne odgovornosti definisanih članovima 19 i 20 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, u srednjoročnom periodu do zacrtanog punopravnog članstva u EU.
POBJEDA: Koje su najveće prepreke da Crna Gora ispuni fiskalne kriterijume EU?
VUKOVIĆ: Iz domena nadležnosti Ministarstva finansija, odnosno Vlade ispunjavamo sve ono što su obaveze iz pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja EU. Navedeno se odnosi i na primjenu regulative, ali i na jačanje institucionalnog okvira. U ovom trenutku imamo važno pitanje osnivanja Fiskalnog savjeta, kao jednog od prioriteta EU, a koji je trenutno u skupštinskoj proceduri. Fiskalni savjet je tijelo koje će između ostalog, biti zaduženo za davanje mišljenja na budžet, fiskalnu strategiju Vlade, vršiće ocjenu ispunjenosti fiskalnih kriterijuma i pravila, te je stoga vrlo važan mehanizam kontrole. Izbor dva člana Fiskalnog savjeta očekujemo u najskorijem roku od parlamenta.
Ono što takođe očekujemo u najskorijem roku jeste i izjašnjenje Skupštine na izbor članova Savjeta Centralne banke Crne Gore. Izbor ova dva pomenuta tijela, direktna su mjerila u okviru važnog pregovaračkog poglavlja 17 – Ekonomska i monetarna unija.
Dodatno, kontinuirano u saradnji sa relevantnim institucijama, sprovodimo i proceduru implementiranja evropske ESA metodologije u oblasti statistike državnih finansija, kako bi se unaprijedila transparentnost javnih finansija i ojačao proces fiskalnih notifikacija. U ovom kontekstu, dalje administrativno jačanje kapaciteta biće neophodno kako bi se u skladu sa zacrtanim rokovima Eurostatu, odnosno zvaničnoj statističkoj kancelariji EU, dostavili neophodni podaci na način kako to rade sve države članice.
U kontekstu ispunjavanja numeričkih fiskalnih pravila, kroz Prijedlog budžeta za 2026. godinu i Program ekonomskih reformi, projekcije pokazuju ispunjavanje fiskalnih kriterijuma, odnosno budžetski deficit na nivou od ispod tri odsto BDP-a u 2028. godini i u skladu sa kriterijumima iz Mastrihta, uz jasno iskazanu posvećenost smanjenju udjela javnog duga u BDP-u i njegovom silaznom trendu u srednjem roku.
Sa ovim reformama, uz brojne druge koje nijesu direktno vezane za ispunjavanje mjerila u okviru pregovaračkih poglavlja, Crna Gora već u značajnoj mjeri ispunjava fiskalne kriterijume EU, pri čemu je zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja predviđeno do kraja 2026. godine, kako bi se ispunio zacrtani cilj punopravnog članstva u EU do 2028. godine.
POBJEDA: Šta smatrate najvećim uspjehom, a šta najvećim izazovom otkako ste na čelu Ministarstva finansija?
VUKOVIĆ: Kao jedan od najvećih uspjeha u mom mandatu smatram sprovođenje sveobuhvatne poreske reforme, kojom smo unaprijedili fiskalnu stabilnost, pojednostavili poreski sistem i istovremeno smanjili opterećenje na rad, uz jačanje budžetskih prihoda. Tom reformom smo poslali jasnu poruku da Crna Gora gradi moderan, pravedan i održiv fiskalni okvir koji podstiče ekonomski rast i formalno poslovanje.
Takođe veoma sam ponosan na međunarodno priznanje koje je Crna Gora dobila Bloombergovom nagradom za globalnu kontrolu duvana. To priznanje potvrđuje da smo, kroz odgovornu poresku politiku i odlučne mjere, uspjeli da zaštitimo javno zdravlje, ali i da istovremeno suzbijemo nelegalnu trgovinu i povećamo prihode države.
Svakako izuzetno važan uspjeh predstavlja i ispunjavanje mjerila i zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, posebno u dijelu koji se odnosi na javne finansije, čime smo pokazali da Crna Gora ima kapacitet da sprovodi zahtjevne reforme i da je kredibilan partner na evropskom putu.
Jedan od ključnih rezultata je i intenziviranje borbe protiv sive ekonomije. Kroz jačanje inspekcijskog nadzora, digitalizaciju poreske administracije i bolju koordinaciju institucija, postigli smo vidljive pomake u suzbijanju neformalne ekonomije i jačanju poreske discipline, nakon dvadeset godina donijeli zakon koji reguliše oblast igara na sreću, ali unaprijedili i donijeli brojne druge zakone i njihovo sprovođenje.
Veoma sam zadovoljan i saradnjom koju tim na čijem sam čelu ima sa međunarodnim finansijskim institucijama, sa kojima zajedno pokrećemo veoma značajne razvojne projekte. U toku mog mandata po prvi put je izvršena i emisija državnih obveznica namijenjenih stanovništvu. Tu su i brojni koraci sa kojima se resor finansija svakodnevno suočava, u globalno zahtjevnom kontekstu i sa značajnim naslijeđenim dugovima.
Kada je riječ o izazovima, najveći se odnose upravo na potrebu brzog i efikasnog odgovora na globalne ekonomske i finansijske poremećaje. Kao mala i otvorena ekonomija, Crna Gora je posebno osjetljiva na kretanja na međunarodnim tržištima, inflatorne pritiske, geopolitičke krize i promjene u globalnim tokovima kapitala. Upravo u takvom okruženju, uspjeh je očuvati fiskalnu stabilnost, socijalnu sigurnost građana i kontinuitet reformi, bez usporavanja evropskog puta zemlje, a to je ono što postižemo uz veoma predan i posvećen rad.
