Medicinski centri više ne smiju da rade planirane carske rezove. To stoji u uredbi objavljenoj u Službenom glasniku Turske 19. aprila. Odluka Ministarstva zdravlja je jasna: carski rezovi su ubuduće zabranjeni, osim ako su medicinski neophodni.

Ustanovama koje nemaju sopstvene operacione sale takođe se zabranjuje da uopšte otvore akušerska odjeljenja. Pored toga, nova uredba propisuje digitalnu dokumentaciju podataka o pacijentima i obavezuje zdravstvene ustanove na moderne standarde kada je u pitanju bezbjednost podataka i transparentnost. Redovne kontrole treba da obezbijede da medicinski tretmani budu u skladu sa naučnim smjernicama.

Ta pooštrena pravila Ministarstva zdravlja u oblasti akušerstva izazivaju žestoke polemike u Turskoj već danima.

Carski rezovi i dalje veoma rasprostranjeni

Izvori bliski vladi tvrde da je broj carskih rezova ionako u opadanju, iako taj argument nije potkrijepljen statistikama. U stvarnosti, broj carskih rezova u Turskoj daleko premašuje evropski i prosjek OECD. U 2017. godini, Turska je bila na vrhu globalne statistike. Prema podacima OECD-a, taj procenat je 2018. iznosio 51,9 odsto, dok je 2022. porastao na čak 57,2 odsto.

U Evropi je taj trend mnogo umjereniji: u zemljama poput Švedske, Holandije i Francuske procenat carskih rezova porastao je samo neznatno. Evropski princip glasi: carski rez samo kada je medicinski neophodan i uvijek u dijalogu između ljekara i porodilja. Evropski sud za ljudska prava takođe poziva na stroge standarde kada se ograničava izbor načina rođenja – kako bi se zaštitilo pravo na odlučivanje o sopstvenom tijelu.

„Najmanje troje djece“ – prirodnim putem?

Dok se mnoge zemlje zalažu za veće pravo žena na odlučivanje, Turska ide suprotnim putem. Islamsko-konzervativna vlada pod predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom izaziva burne reakcije ovom novom inicijativom. Već više od 23 godine sprovodi takozvanu „porodično orijentisanu“ politiku, koju mnoge feministkinje kritikuju kao mizoginu.

Još 2008. godine Erdogan je pozvao turske žene da „imaju najmanje troje djece“, što je tada, kao i danas, izazvalo velike polemike. Cilj je, prema riječima šefa države, suprotstavljanje demografskim promjenama i starenju stanovništva. Erdogan je 2012. godine takođe izjavio: „Želimo da podignemo religioznu omladinu“ i od tada je više puta ponovio taj cilj. Proklamovanjem 2025. kao „Godine porodice“, vlada sada želi da stavi tradicionalne islamske vrijednosti u središte svoje porodične politike i da porodicu promoviše kao temelj društva.

„Napustite već jednom našu spavaću sobu!“

Organizacije za prava žena oštro kritikuju tu uredbu. „Debata o carskom rezu vodi se mizoginim diskursom i mjerama koje imaju za cilj da okrive žene i da preuzmu kontrolu nad njihovim tijelima. Pristup koji žene primorava da rađaju i propisuje im kakve majke treba da budu predstavlja napad na njihovo pravo da same odlučuju o svom tijelu, plodnosti i životu. Uloga države nije da ženama propisuje kako će se porađati“, poručuju iz organizacije za prava žena „Ljubičasti krov“ (Mor Çatı) u razgovoru za DW.

Čanan Gulu, predsjednica Federacije ženskih udruženja Turske (TKDF), smatra da ova uredba predstavlja jasno kršenje turskog ustava, međunarodnih konvencija i osnovnih ljudskih prava. „Ustav svakom ljudskom biću garantuje pravo na život, kao i zaštitu i razvoj njegovog fizičkog i psihičkog integriteta“, navodi Gulu u svom saopštenju za javnost.

Uplitanje u odluku o načinu porođaja je direktan napad na telesnu samostalnost žena i njihovo pravo na zdravlje. „Prinudno majčinstvo, prinudni porođaji, zabrane carskog reza – sve to duboko zadire u pravo žena na samoopredjeljenje. Branićemo pravo žena na tjelesnu autonomiju.“

Svojom kritikom, Gulu se pridružuje sve većem broju glasova iz civilnog društva i ženskog pokreta koji na vladinu zdravstvenu politiku gledaju kao na ideološki motivisanu intervenciju. Država gleda na žene kao na „mašine za rađanje“, kaže ona, i zahtijeva: „Dosta je – izađite već jednom iz naše spavaće sobe!“

Oštra kritika i od strane opozicije

I opoziciona CHP diže uzbunu. Ajlin Nazliaka, potpredsjednica stranke zadužena za porodičnu i socijalnu politiku, upozorava na posljedice po žene u ruralnim područjima: „U mnogim okruzima i selima medicinski centri su jedini pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Ako tamo više ne budu mogući planirani carski rezovi, to je ogroman korak unazad za bezbjednost trudnica.“

Njeno upozorenje je jasno: „Ta odluka ugrožava ne samo slobode, već i živote. Odluku o načinu porođaja donosi žena zajedno sa svojim ljekarom. Ruke dalje od tijela žena!“