Dan planete Zemlje nije samo podsjetnik već ogledalo našeg odnosa prema prirodi. Sve ono što svakodnevno radimo, često nesvjesno i iz navike, ostavlja trag koji više nije moguće ignorisati. Pitanje više nije da li se promjene dešavaju, već koliko smo spremni da ih priznamo i razumijemo.
22.04.2026
13:04 Izvor: Adria.tv
Foto: EPCG/arhiva
Zato smo o ovoj temi razgovarali sa biolozima, koji na stanje u životnoj sredini ne gledaju kroz utisak, već kroz činjenice. Njihova upozorenja ne govore samo o prirodi već i o nama, o načinu na koji živimo i koliko smo udaljeni od ravnoteže koju smo nekada smatrali normalnom.
“Ako znamo da je najgore stanje životne sredine tamo gdje su najveća industrijska postrojenja i gdje se ispuštaju otpadne vode, onda znamo da čovjek snosi najveću odgovornost po pitanju voda, zemljišta, vazduha. Znamo da imamo najveću smrtnost ljudi zbog zagađenja vazduha upravo u Pljevljima zbog rada termoelektrane i načina grijanja tog grada koji je u kotlini. Znamo i da nakon toga imamo veliku zagađenost i u Bijelom Polju i Podgorici upravo zbog načina grijanja i zbog saobraćaja. Tako da je čovjek glavni faktor koji doprinosi smanjenju kvaliteta vode, vazduha i zemljišta”, naglašava biolog Iković.
Nakon razgovora sa Ikovićem, o istoj temi razgovarali smo i sa biologom Bogićem Gligorovićem. On takođe naglašava značaj uloge pojedinca, ističući da čovjek svojim svakodnevnim navikama može u velikoj mjeri doprinijeti očuvanju, ali i narušavanju životne sredine.
Šta je potrebno uraditi i promijeniti kako bi se stanje poboljšalo, kazao je za Adria TV ekološki aktivista i koordinator pokreta „Čista Gora” Matej Krilov, ističući da su promjene moguće jedino uz ozbiljniji pristup zaštiti životne sredine, veću odgovornost institucija i aktivnije uključivanje građana u rješavanje ekoloških problema.
Na kraju razgovora, sva trojica sagovornika uputila su poruku građanima, naglašavajući da očuvanje životne sredine nije odgovornost koja pripada samo institucijama, već prije svega svakom pojedincu. Istakli su da se promjene ne dešavaju naglo, već počinju od malih, svakodnevnih odluka, od načina na koji postupamo sa otpadom, do odnosa prema prirodi u sopstvenom okruženju.
Kroz razgovore sa sagovornicima zakljucujemo da je ovo pravi trenutak da se dodatno osvijestimo o stanju životne sredine i da svako od nas, kroz svakodnevne odluke i navike, može doprinijeti njenom očuvanju.
