Zato smo o ovoj temi razgovarali sa biolozima, koji na stanje u životnoj sredini ne gledaju kroz utisak, već kroz činjenice. Njihova upozorenja ne govore samo o prirodi već i o nama, o načinu na koji živimo i koliko smo udaljeni od ravnoteže koju smo nekada smatrali normalnom.
“Ako znamo da je najgore stanje životne sredine tamo gdje su najveća industrijska postrojenja i gdje se ispuštaju otpadne vode, onda znamo da čovjek snosi najveću odgovornost po pitanju voda, zemljišta, vazduha. Znamo da imamo najveću smrtnost ljudi zbog zagađenja vazduha upravo u Pljevljima zbog rada termoelektrane i načina grijanja tog grada koji je u kotlini. Znamo i da nakon toga imamo veliku zagađenost i u Bijelom Polju i Podgorici upravo zbog načina grijanja i zbog saobraćaja. Tako da je čovjek glavni faktor koji doprinosi smanjenju kvaliteta vode, vazduha i zemljišta”, naglašava biolog Iković.
Nakon razgovora sa Ikovićem, o istoj temi razgovarali smo i sa biologom Bogićem Gligorovićem. On takođe naglašava značaj uloge pojedinca, ističući da čovjek svojim svakodnevnim navikama može u velikoj mjeri doprinijeti očuvanju, ali i narušavanju životne sredine.
Prilog pogledajte u cijelosti:
