O ostavci

Na pitanje. kako je to kad iz udobne fotelje izaberete da se vratite u opoziciju, on je rekao da kada se u životu trudite da budete odgovorni, doslijedni i principjelni onda nemate razloga niti u političkom ličnom kontekstu da se ne osjećate drugačije nego ispunjeno i zadovoljnio

Smatra da čovjek čini funkciju a ne funkcija čovjeka.

“Funkcija nekom ne daje značaj i posbenost. Svaki čovjek svojom etikom, znanjemm ili neznanejm daje doprinos svokoj funkciji. Našom odlukom da podnesemo ostavke smatram da smo pokazali visok stepen princip, doslednosti i odgovornosti. Nakon što smo premijeru ponudli inicijative o jeziku, dvojnom državljanstvu i trobojci i nakon što nije prihvaćena naša inicijativa jedina moralna odluka bila podnošenje ostavki. Razumijem da je ovo presedan i nešto što nije viđeno da političkoj sceni, a još i šire. Nažalost živimo praksu krađe demokratije kroz privatizaciju mandata. Smatram da smo mi povvlačenjem poteza prikazali politički integritet i odgovornost i principjelnost i političk. Pokazali smo da ne želimo da trgujemo sa našim ideološkim i programskim opredeljenjima oko kojih smo se okupili u DNP-u”, kazao je on.

Ponovio je da je njihova odluka presedan i nije u skorije viđenja na političkom nebu Crne Gore.

“Ponosan sam na ovaj naš potez kao i na sve političke odluke”, dodao je

Naveo je da mu je žao što sjednica Vlade nije bila otvorena za javnosti.

“Sve što sam smatrao da treba da saopštim javnosti, ja sam to rekao na konferenciji za novinare. Odgovor naš je bio podnošenje ostavki time odgovaram da li sam se zalagao da ostanem na funkciji. Ja sam kao Milun Zogović slobodnom voljom podnio ostavku. Smatrao sam da je ostavka jedini primjerni odgovor”, kazao je on.

Zogović je rekao da mora razočarati one koji su govorili da im je sve naredio Vučić i Knežević.

“Mi smo autohton politički subjekt i rukovodstvo i organi sami odlučuju o svim političkim temama na sjednicama partija. Ne krijemo od nikog naša prijateljstva i partnerstva i da smo sa svima ravnopravni, ali da sa bilo kojim našim prijateljem ne funkcionišemo da nam neko može naređivati”, istakao je on.

Nije razgovarao i nije se sreo nakon sjednice sa Spajićem.

“Smatram da sam se trudio dok sam bio na funkciji potpredsjednika Vlade da savjesno i odgovorno obavljam poslove koji su mi povjereni”, rekao je on.

O Izmjenama i dopunama zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost

Zogović je naveo da sa Demokratama su u koalicionim odnosima od 2020. godine i dodao je da su korektno sarađivali.

“Sa Šaranovićem sam bio kolega. Nekadašnji kolega je eksplicitno izjavio da je usvajanje ovih zakona uslov za zatvaranje poglavlja 24. To je učinio pred cijelom Crnom Gorom, u parlamentu. S druge strane, od delegacije EU smo dobili tumačenje da usvajanje tog zakona nije uslov za usvajanje poglavlja. Ne želim da arbitriram između ovoga što je rekao Šaranović i EU. Građanima ću ostaviti da sami sude ko je u pravu”, kazao je on.

Zogović je dodao da je bitno da li je ovo stav i Evropske delegacije i komisije, jer je vidljiva kontradiktornost.

“Rečeno je da se može ili usvojiti ili nakon usvajanja prilagoditi zakon. Zašto se sada ne usvajaju i te izmjene, nego se otvara mogućnost da neka od članica zaustavi naš evropski put zato što nam Zakon o unutrašnjim poslovima nije u skladu sa EU direktrvama”, rekao je on.

Naveo da se nada da će dobiti odgovor sa adresa jer, kako je dodao, imamo eksplicitan stav Evropske delegacije, a ne zna je li ovo stav Evropske komije.

“Kontradiktorno je da neko iz EK daje mišljenje da treeba usvojiti pa prilagođavati direktivama. Sad imamo drugačiji redosled, vidjećemo u narednom periodu šta je tačno”, dodao je.

Primjereno je, kako je naveo, da je bilo potrebno da se potraći neko dodatno vrijeme da se zakon uskladi pa da se usvoji u parlamentu.

“Opravdano je da mi kao DNP imamo određene rezerve kada je upitanju usvajanje ovih zakona, jer smatramo da tu treba biti senzibilan i da se ovdje sužava prostor za parlamentarnu kontrolu. Taj zakon je stvarni istrument za kontrolu policije i drugih službi bezbjednosti. Nije se moglo očekivati da će taj zakon biti sprovođen. Moramo razmisliti da budemo protiv toga da se sužava parlamentarna kontrola bilo kog parlamentarnog akta”, rekao je on.

Kazao je da je gledao zakone, i dodao je da on i koleginica Vukićević nijesu glasali za Zakone, kao ni za direktora ANB-a i Uprave policije jer su odluke donošene preko telefona.

“Mi smatramo da ne treba tako važne odluke donositi preko telefona, nego na redovnim sjednicama”, dodao je on.

Prema njegovim riječima, ovakav predlog zakona o ANB-u daje faraonska ovlašnjena direktoru, dok kontrolu vrši isključivo premijer.

“Danas je jedan, sjutra će biti drugi. Tu se otvara veliki prostor za zloupotrebu ANB-a, za razračunavanje sa političkim neistomišljenicima i sužava se prostor za parlamentarnu kontrolu ANB-a. Smatram da Crnoj Gori nisu potrebne takve nedemokratske prakse. Izgleda da nismo završili sa tim, neprihvatljivo je da dajemo bilo kome toliku moć zakonskim tekstovima. Ne želim da ovo vezujem za aktuelnog premijera i direktora ANB-a. Protiv sam toga da se ostavlja tako širok prostor za sužavanje parlamentarne kontrole ANB-a”, istakao je on.

Kako je kazao, on vjeruje da će upozorenja od evropskih partnera biti pojačanja, i da će morati da dođe

“EK će izvršiti pritisak da se ti zakonski tekstovi prilagode sa evropskim praksama i standardima. Ubrzo nas čekaju izbori gdje će građani cijeniti rad svakog onog koji je u njihovo ime imao priliku da vrši vlast. Nakon 2020. godine se promijenio pristup, sada se sve jasnije kristališe kome se može davati najveće povjerenje. U politici je najbitnije da držite riječ, budete doslijedni i imate vezu sa onima koji su vam ukazivali povjerenje da u njihovo ime vršite vlast”, naglasio je on.

Kao neko ko je dugo godina u politici fasciniran je činjenicom koliki je broj špijuna u Crnoj Gori.

“Posebno koliki je broj špijuna, ne samo naših službi, nego i stranih službi. Posebno sam razočaran činjenicom da određeni broj političkih subjekata i NVO žele potpuno legalizuju agenture koje otvoreno rade za neke od NATO zemalja u Crnoj Gori. To je frapantno i smatram da se ovim zakonom podstiče veliko interesovanje za dodatnom mobilizacijom špijuna koji bi se ponudili sistemu iako ih ima na pretek”, istakao je on.

Zogović je naveo da smo mi imali ANB koja nije imala ni jedan podatak 2o16. godine, kada je pokrenuta priča o tzv, državnom udaru nego je, kako je dodao, Milivoje Katnić morao da radi njihov posao i da brane građane Crne Gore i Srbije od lažnog državnog udara.

“Ovo je bio direktan obračun sa poltičkim neistomišljenicima. DPS bi izgubila vlast da nije bilo montiranog udara u režiji tadašnjeg ministra Pažina, Milivoja Katnića policije i ANB-a.

Kazao je da je obaveza policije i tužilaštva da istraže sve koji su učesrvovali u ovoj montaži i da dobiju kazne iz razloga da više nikome ne bi palo na pamet do zloupotrebljavaju institucije za političko obračunavanje.

“DNP je za čišćenje sistema od prljavih ANB službenika, policajaca, tužioca, sudija a to se ne radi na ovakav način. To se radi dogovorom u skupštini i lex specijalisom koji jasno propistuje način i kako se sistem čisti od korumpiranih prljavih policajaca, agenata, sudija… Kad god neko se opredjeli za donošenje lex specijalisa imaće podršku DNP-a. Mi pripadamo izvornim i izvornim borcima protiv svih ideoloških i krimi tekovina DPS i uvijek ćemo imati jasan odnos i pruženu ruku onima koji žele da se bore protiv tekovina DPS-a”, istakao je on.

Nada se da ako ovi zakoni budu usvojeni da će Ustavni sud reći svoju riječ i da će ako se ispostavi da nisu, te akte staviti van snage.

“Uvjeren sam da će biti stavljeni van snage. Sigurno će se naći neko ko će podnijeti takvu inicijativu. Svakako smatram da je Ustavni sud najodgovornija i jedina odgovorna adresa kad je u pitanju usklađivanje zakona sa ustavom Crne Gore”, dodao je.

Želi da vjeruje da će se naći prava mjera i da ovi zakoni neće zaživjeti kako neko očekuje i dati tako insturmente moći u ruke kako neko očekuje,.

“Daleko smo od 1948. godine. Mnogo je manji prag tolerancije od 2020. godine kada se desio neki vid slobode kod partija i glasača,  a građani neće tolerisati ovoliki nivo devijacije i svako ko posegne za bilo kakvom zloupotrebom dobiće adekvatne odgovore”, kazao je Zogović.

O hapšenju Đukanovića

Zogović je rekao da je Milo Đukanović ključna politička ličnost u proteklih tri i po decenije.

“Svi će se sjetiti revolucije 1989. godine gdje su lijepi, mladi i pametni političari došli na vlast. Nakon toga održani su prvi parlamentarni izbori kada je ta ekipa pobijedila na izborima i od tada do 2020. godine DPS je vršila vlast u Crnoj Gori. Tu je bila važna uloga Aca Đukanovića i on je odlučio da politiku prepusti starijem bratu, a on da bude siva eminencija svih legalnih i nelegalnih biznisa u Crnoj Gori. 1997 godine je došlo do raskola u DPS-u na pitanju prema švercu i korupciji. Braća Đukanović su uspjeli da preuzmu DPS i da stvaraju privatnu državu, stvorili su imovinu vrijednu stotine miliona eura”, naveo je on

Iako su dva slučaja “satovi” i “oružje” kap u moru, on ne želi da minimizira procese.

“Ako pravosudni organi budu radili svoj posao, i za ovo će braću Đukanović stići kazne. Ovo je kap u moru, ali smatram da je neko krenuo da se bavi svojim poslom. Klupko je krenulo da se odmotava. Ovo je uvod sudskog procesa prema braći Đukanovića. Nisam fasciniran zakonskim kaznama, mene fascinira da se sve ukredeno vrati građanima. Očekujem da Đukanovići dobiju to što zaslužuju”, naglasio je on.

Zogović je rekao da se nada da će država smoći snage da se građanima vrati sve ono što je opljačkano.

“Očekujem da ćemo u narednom periodu dobiti antimafija zakon i najavljeno je, jer je to neophodan instrument da građanima vratimo ono što je opljačkano”, istakao je on.

Budno će pratiti kako će postupati institucije i vidjećemo da li je to samo farsa ili je klupko počelo da se odmotava.

“Dokaza ima, samo da ima onih koji imaju kuraža i onih koji hoće da ih prikupe”, dodao je on.