Iz Ministarka rudarstva i energetike Srbije saopštili su da je Đedović Handanović, koja je učestvovala putem video-linka na ministarskom panelu regionalne konferencije „Energetski zaokret 2“ u Tuzli, istakla da je energetski sektor naročito podložan geopolitičkim uticajima, što je vidljivo od početka rata u Ukrajini, ali i tokom sukoba na Bliskom istoku.

“Potrebno je da i pojedinačno i kolektivno, kao region, jačamo našu poziciju boljim energetskim povezivanjem, diversifikacijom ruta snabdijevanja i izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta”, ponovila je ona.

Prema njenim riječima, energetski sistemi u regionu građeni su prije više decenija i potrebna su velika nova ulaganja, koja su važna i za dekarbonizaciju i za sigurnost snabdijevanja građana.

Srbija je, kako je podsjetila, napravila veliki iskorak u prethodne četiri godine dodavanjem 426 megavata novih kapaciteta u sistemu EPS-a, što se nije dogodilo od devedesetih godina prošlog vijeka.

“Zahvaljujući podsticaju privatnim investicijama kapaciteti obnovljivih izvora povećani su tri puta, sa oko 400 megavata na oko 1.200 megavata. Proizvedenu energiju preuzima naša elektroprivreda i koristi se prije svega za potrebe naše privrede i građana”, navela je Đedović Handanović.

Prema njenim riječima, planom „Srbija 2035“ planirano je ukupno 14,4 milijardi eura ulaganja u energetski sektor, što će pozitivno uticati na energetsku sigurnost i diverzifikaciju snabdijevanja Srbije, Zapadnog Balkana, ali i Centralne i Istočne Evrope.

“Najveće investicije predviđene su u proizvodne kapacitete, oko 6,5 milijardi eura, oko 2,4 milijarde eura planirano je za prenosni i distributivni sistem, a oko 1,2 milijarde eura za gasni sektor”, precizirala je ona.

Takođe, kako je dodala, planiraju da povećajuprekogranične kapacitete na prenosnoj mreži sa oko 4.000 megavata na više od 6.000 megavata, kroz bolje povezivanje sa BiH, Crnom Gorom, Bugarskom i Mađarskom.

Transbalkanski koridor, kao projekat koji će na prenosnoj mreži povezati Rumuniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i dalje ka Italiji, u završnoj je fazi i očekujemo da će biti završen u naredne dvije do dvije i po godine, najavila je ministarka.

Ona je ukazala na to da je važno da je otpočeo dijalog između Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH o korišćenju hidropotencijala rijeke Drine kroz zajedničke projekte.

“Već imamo saradnju sa Republikom Srpskom i zajedničko preduzeće naših elektroprivreda za hidroelektrane na Gornjoj Drini”, napomenula je Đedović Handanović i izrazila uvjerenje da se na osnovu tog primjera može razgovarati o saradnji i projektima na Srednjoj Drini.

Govoreći o projektu RHE Đerdap 3, koji je značajan u regionalnim okvirima, podsjetila je na to da je nedavno raspisan javni poziv na osnovu Sporazuma o strateškoj saradnji između Srbije i SAD u oblasti energetike, te da je prošle nedjelje istekao rok za dostavljanje pisma o zainteresovanosti zainteresovanih kompanija iz SAD.

Srbija je, kako je naglasila, prethodnih godina ojačala svoju poziciju u snabdijevanju gasom izgradnjom Balkanskog toka, preko kojeg se snabdijeva ne samo Srbija, već i zemlje centralne Evrope, a potom i završetkom gasne interkonekcije sa Bugarskom u 2023, preko koje Srbija dobija gas iz Azerbejdžana.

“Nastavićemo da ulažemo u interkonekcije sa Sjevernom Makedonijom i Rumunijom i da jačamo našu unutrašnju gasnu mrežu jer je Srbija, po svom središnjem položaju u regionu, čvorište za tranzit gasa sa juga ka sjeveru, kao i na pravcu istok-zapad”, poručila je Đedović Handanović.

Istovremeno, kako je naglasila, posebno je važna saradnja sa Svjetskom bankom, koja će biti fokusirana na jačanje unutrašnje gasne mreže i nova gasna skladišta.

Na panelu su učestvovali i ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Lakić, ministar industrije, rudarstva i energije Republike Srpske Petar Đokić, državni sekretar Ministarstva gospodarstva Hrvatske Vedran Špehar i državni sekretar Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore Matija Medojević.

Takođe, učestvovali su i posebni izaslanik Ministarstva energetike SAD Džošua Volc i prvi savetnik i šef Odsjeka za dobro upravljanje Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Karel Lizerot.