Predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović rekao je za RTS da je izvoz meda u Kinu omogućen nakon usaglašavanja veterinarskih sertifikata dvije zemlje i registracije pogona “Naš med“ u Kini.

Poslije prvih manjih isporuka, u Kinu je izvezeno gotovo tri tone meda, a Živadinović očekuje da će količine rasti kako se srpski proizvod bude probijao na tamošnjem tržištu.

“Tamo se med plasira u trgovine. Traži se tržište od strane našeg kupca i nadamo se da će, kako vrijeme prolazi, zahtijevane količine biti sve veće. Cijena koja se plaća je dobra, to je ono što je najvažnije za naše pčelare“, ističe Živadinović.

Za razliku od dosadašnjeg izvoza u evropske zemlje, gdje se med uglavnom isporučivao u buradima, na kinesko tržište odlazi u teglama od 250 i 500 grama, kao i u manjim količinama u pakovanjima od kilogram.

Živadinović objašnjava da takav način prodaje omogućava postizanje povoljnije cijene, a da bi nova oprema u pogonu “Naš med“ trebalo značajno da ubrza pakovanje i pripremu pošiljki.

“Kada krenu veće količine, možemo da očekujemo za pčelare od 30 do 50 posto veću cijenu. Naravno, to zavisi od količine, jer trenutno med isporučujete brodom. Nekada je od trenutka kretanja do trenutka pristizanja do kupca potrebno čak 75 dana“, navodi Živadinović.

Falsifikovani med obara cijenu, otkup na granici isplativosti

Govoreći o položaju domaćih pčelara, Živadinović ukazuje da je trenutna otkupna cijena bagremovog meda kod većine privatnih otkupljivača oko četiri eura po kilogramu, što je, kako ocjenjuje, na granici isplativosti.

Pojedini kupci nude 4,3 eura, dok pogon “Naš med“ plaća od 4,5 do 4,8 eura po kilogramu, u zavisnosti od količine i kvaliteta.

“Troškovi pčelarenja su dramatično porasli, posebno otkako je došlo do krize sa gorivom, jer danas, ako ne selite svoje pčele, ne možete očekivati neki veći prinos. Paše su se zbog klimatskih promjena skratile“, objašnjava Živadinović.

Kao jedan od najvećih problema izdvaja falsifikovanje meda, koje, prema njegovim riječima, narušava tržište i smanjuje potražnju za prirodnim proizvodom. Tvrdi da veliki dio meda koji se prodaje u marketima u Srbiji i Evropskoj uniji ne zadovoljava kriterijume kvaliteta.

“Kao i u Evropskoj uniji, tako i u Srbiji oko 80 posto meda je u marketima falsifikat. Kad se uradi analiza kod pčelara, sve je u redu. U marketima samo 20 posto meda u prosjeku prolazi analize“, tvrdi Živadinović.

Ističe da su proizvođači zbog nelojalne konkurencije izgubili značajan dio evropskog tržišta, zbog čega izvoz u Kinu dobija dodatni značaj.

Navodi i da je Evropska komisija formirala radnu grupu “Honey Platform“, koja se bavi suzbijanjem falsifikata, ali ocjenjuje da se rješenja sporo sprovode.

“Mi imamo neka obećanja od Evropske komisije da će se problem riješiti do kraja ove godine. Da li će se to desiti, mi ne znamo. Za sada proces rada ove grupe ide jako sporo“, kaže Živadinović.

Dobra godina za bagremov med, rekordni prinosi lipovog

Ocjenjujući pčelarsku sezonu 2026. godine, Živadinović navodi da je ona bila znatno bolja od prethodnih, iako prinosi nisu bili ujednačeni u svim djelovima Srbije.

Najviše je bilo bagremovog meda, ali su prinosi na jugu zemlje bili oko 40 odsto manji nego u ostalim krajevima. Suncokretova paša bila je prosječna, uljana repica je podbacila, dok su prinosi livadskog meda bili slabi zbog visokih temperatura.

“Moram da primijetim da smo imali rekordnu godinu na lipovoj paši. Zaista, godina koja se ne pamti. Nažalost, lipe nema mnogo u Srbiji, a mali broj pčela seli na tu pašu“, kaže Živadinović, dodajući da su pčelari koji su iskoristili lipovu pašu ostvarili istorijski visoke prinose.

Upozorava da klimatske promjene, uprkos povoljnijoj sezoni, ostaju dugoročan problem. Skraćivanje paša, suše i nedostatak polena otežavaju pripremu pčelinjih društava za zimu, dok produžena jesen pogoduje razvoju parazita varoe.

Sve više pčelara odustaje od proizvodnje

Živadinović ističe da su niske otkupne cijene i rast troškova doveli do smanjenja broja košnica, ali i do napuštanja pčelarstva.

Podsjeća da je bagremov med ranije dostizao otkupnu cijenu od 7,1 evro po kilogramu, dok su današnje cijene znatno niže, zbog čega se i perspektiva mladih koji žele da se bave pčelarstvom promijenila.

“Imali smo i veliko napuštanje pčelarstva. Prije par godina smo imali ogromno gubljenje pčela upravo zbog posljedica klimatskih promjena i velike suše. Mnogi pčelari su izgubili cijele pčelinjake“, ukazuje Živadinović.

Naglašava da očuvanje pčelarstva nije važno samo zbog proizvodnje meda već i zbog oprašivanja poljoprivrednih kultura, od kojeg zavisi značajan dio domaće proizvodnje hrane.

Prema njegovoj procjeni, zahvaljujući oprašivanju koje obavljaju pčele, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Srbiji godišnje je veća za više od 600 miliona eura.

Zbog toga je, zaključuje Živadinović, neophodno obezbijediti bolje uslove za pčelare, efikasniju borbu protiv falsifikovanog meda i nova izvozna tržišta koja bi omogućila isplativiju proizvodnju.