“Tvrdnja da je najavljeni paket ‘predizborna podjela novca’ zanemaruje suštinu programa, da je riječ o ciljanoj i progresivnoj podršci”, naveo je Siniša Mali u reakciji objavljenoj na Fejsbuku na tekst Milana Ćulibrka “Predizborni paket pomoći”.

Kako je rekao Mali, za razliku od ranijih univerzalnih mjera, ovdje je primijenjen princip progresivnosti odnosno najveću podršku dobijaju oni sa najnižim primanjima, dok se iznos pomoći smanjuje sa rastom penzije.

Mali dodaje da, pored jednokratne finansijske pomoći, paket obuhvata i mjere koje direktno smanjuju redovne životne troškove građana, poput produžetka statusa energetski ugroženog kupca i podrške za niže troškove liječenja.

“To nisu mjere luksuza već mjere za struju, gas, ljekove i osnovnu potrošnju. Dakle, ne radi se o kupovini raspoloženja, već o ublažavanju pritiska na kućne budžete u uslovima povišenih cijena energenata i troškova života”, istakao je Mali.

On je naveo da ta mjera ima i ekonomski efekat odnosno podržava domaću tražnju, trgovinu i usluge, uz ograničen pritisak na uvoz.

Kako je istakao, to je, u uslovima usporene i neizvjesne međunarodne konjunkture, dodatni stabilizacioni mehanizam.

“Nema tu ničeg predizbornog. To se zove briga o ljudima. Potrudite se malo više da to razumijete”, poručio je Mali.

Prema njegovim riječima, odgovorna država koja pomaže i podržava svoje građane izgleda je “trn u oku” raznima, a ovih dana svjedoci smo “besomučnih naklapanja i nazovi analiza raznih novinara, kvazieksperata, propalih političara”.

Kako navodi Mali, svima im smeta isto – briga o građanima, odgovorna država koja ozbiljno vodi svoju ekonomsku politiku, ima stabilne javne finansije i pomaže one kojima je pomoć najpotrebnija.

Kako je ukazao, kada se govori o penzijama i platama, metodologija se ne bira prema tome šta te godine ili mjeseca bolje odgovara tezi i ne može se čas uzimati april, čas godišnji prosjek, čas nominalni, čas realni rast, čas dinar, čas euro – u zavisnosti od toga šta tog trenutka bolje podržava unaprijed zadati naslov teksta.

“Ozbiljna analiza posmatra cijeli period: krize, šokove i na kraju, održivost sistema u cjelini, a ne izolovan mjesec. Posebno je zanimljivo to što se stabilan kurs opet predstavlja kao problem, pa čak i kao trik vlasti. Građani vrlo dobro pamte Šoškićevo vrijeme i šta znači nestabilan kurs: neizvjesne rate kredita, skuplji uvoz, brži prenos inflacije na cijene. Stabilan kurs nije manipulacija, to je jedan od uslova predvidivosti koje privreda i domaćinstva imaju u neizvjesnom okruženju”, naveo je Mali.

Takođe, kako dodaje, rast zarada nije argument protiv penzionera, kako se sugeriše, već rast zaposlenosti i zarada je osnova iz koje se penzioni sistem dugoročno finansira. Kao najvažnije Mali je istakao da jednokratna pomoć nije isto što i trajno strukturno povećanje rashoda.

“Ako je mjera finansirana u okviru održivog deficita i javnog duga, ona ostaje upravo to – mjera podrške domaćinstvima u datom trenutku. Svaku takvu podršku automatski proglasiti ‘kupovinom glasova’ nije ekonomski argument, već politička etiketa. Sa fiskalnog stanovišta, ključno je da se paket finansira u okviru raspoloživog prostora stvorenog boljim ostvarenjem pojedinih redovnih prihoda i, posebno, neplaniranih jednokratnih prihoda”, istakao je Mali.

Pojasnio je da se ne uvode trajna prava na osnovu privremenih prihoda, niti se mijenja sistem redovnog usklađivanja penzija i socijalnih davanja.

Mali je ukazao da je upravo to razlika između odgovorne intervencije i fiskalnog avanturizma.

“Zato ovaj paket nije u suprotnosti sa principom fiskalne otpornosti već ga potvrđuje, s obzirom na to da država ima kapacitet da reaguje kada je to potrebno, ali tako da ne ugrozi stabilnost javnih finansija”, naveo je Mali.

On je dodao da ideja programa nije trajno povećanje rashoda, već donosi jednokratne, ciljane i finansijski pokrivene mjere. U tom slučaju, kako je dodao, država dio ostvarenog fiskalnog prostora usmjerava ka onima kojima je podrška najpotrebnija.

“Takav pristup predstavlja odgovornu upotrebu raspoloživog fiskalnog prostora, jer omogućava podršku najugroženijim kategorijama stanovništva, uz očuvanje stabilnosti javnih finansija i planirane putanje fiskalne održivosti”, naveo je.

Istakao je da je na pokušaje da se ospore paketi pomoći i podrške različitim kategorijama građana Srbije, već navikao jer su, kako navodi, “nezaobilazna tema u Šolakovim i Đilasovim medijima”.

“Njima koji su opljačkali Srbiju, i gledaju samo vlastite interese pomoć nije potrebna, a briga o ljudima kao kategorija ne postoji. Sa druge strane, ponoviću to koliko god puta bude potrebno, za nas je briga o ljudima apsolutni prioritet i politika kojom se rukovodimo godinama unazad”, naglasio je.

Navodeći da su penzioneri, koji su imali najviše razumijevanja za mjere koje su sprovedene kako bi se spasila srpska ekonomija, dobili novu pomoć države, Mali je podsjetio da je od početka pandemije, odnosno od 2020. godine, isplaćeno oko 650 eura jednokratne pomoći svakom penzioneru.

“Penzioneri su, kroz tri paketa pomoći građanima i privredi vrijedna više od devet milijardi eura, više puta dobijali novčanu podršku od strane države. U okviru tih paketa, penzioneri su, kao i svi punoljetni građani dobili po sto eura, kao i 30+30+20 eura, plus su najstariji dobili i 4.000+5.000 dinara u 2020, pa po 50 eura 2021. godine. Konačno, našim najstarijim sugrađanima isplatili smo i dva puta po 20.000 dinara, što je bio rekordan iznos jednokratnih davanja”, naveo je Mali.