Ministarstvo nastoji da prosvjetu učini pristupačnom i da obezbijedi jednake šanse za svako dijete. U tom duhu, sistem je prilagođen djeci sa posebnim potrebama kroz afirmativne mjere, dok se udžbenici štampaju na osam jezika nacionalnih manjina, čime se ogleda multikulturni karakter društva.

Finansijski položaj prosvetnih radnika i struktura budžeta

Ministar je iznio podatak da 97 odsto budžeta prosvjete odlazi na zarade zaposlenih, zbog čega su slobodni prostori za investicije u infrastrukturu i digitalizaciju ograničeni, ali da država vodi računa o materijalnom statusu preko 100 hiljada zaposlenih u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju.

Početna plata nastavnika u osnovnom i srednjem, bez radnog staža, je oko 114.000 dinara, što je gotovo izjednačeno sa prosječnim ličnim dohotkom u Srbiji. Sa radnim stažom i razrednim starješinstvom, plata može biti i preko 135.000 dinara, precizirao je Stanković. Dodao je da se plate redovnih profesora na pojedinim fakultetima u Beogradu kreću se između 4.000 i 5.000 eura, ne računajući prihode od projekata i saradnje sa privredom.

“Jesmo poboljšali značajno materijalni položaj prosvjetnih radnika. Paradoksalno je da je to bilo u godini kada je prosvjetni sistem bio na koljenima. Kad sam preuzeo dužnost, 20 odsto škola u Srbiji nije radilo u režimu 45 minuta“, naglasio je on.

Precizirao je da dalji rast zarada zavisi od makroekonomskih kretanja, opreznije fiskalne politike uslijed globalnih šokova i energetske stabilnosti, ali da država u datim okolnostima maksimalno brine o socijalnoj komponenti.

Obrazovanje kao ključni resurs i investicija u budućnost

Ministar je naglasio da se ekonomski napredak i globalna konkurentnost mogu graditi isključivo kroz znanje i vještine njenih građana.

“Mi prosto novac moramo da napravimo sopstvenom pameću i sopstvenim vještinama. I najbolji način na koji pripremamo ljude za tržište, ne samo za tržište, nego uopšte za savremeni svijet, je da ih što bolje edukujemo. Zato ulaganje u obrazovanje nije trošak, nego pretpostavka nekog budućeg razvoja“, poručio je Stanković.

Izazovi, blokade i radno-pravni status zaposlenih

Analizirajući prethodni period i dešavanja na univerzitetima i školama, ministar je komentarisao optužbe dijela javnosti i naglasio da su sve mjere preduzete isključivo u skladu sa zakonima i administrativnim procedurama. Na osnovu nalaza inspekcije, 25 direktora škola u Srbiji je razriješeno dužnosti zbog kršenja pravila upravljanja.

Stanković je istakao da nije bilo masovnih otkaza jednostranim aktima ministarstva, već da se radilo o neprodužavanju ugovora na određeno vrijeme onima koji su učestvovali u blokadama i obustavama nastave.

“To sad što je neko blokirao nastavu, a nije držao nastavu, a bio zaposlen kao nastavnik, pa koji je interes direktora kad mu istekne ugovor da ga produži za sljedeću godinu? Ko bi angažovao, recimo, radnika u pekari koji ne mijesi hljeb, nego se bavi politikom u vrijeme kad treba da mijesi hljeb da bi prodao to kupcima? Pa niko živ to ne bi uradio“, smatra ministar prosvjete Dejan Vuk Stanković.

Planovi za osnivanje novih fakulteta i Univerziteta Sveti Sava

Ministarstvo prosvjete ostaje čvrsto posvećeno ideji osnivanja novih visokoškolskih ustanova koje će se baviti proučavanjem srpske tradicije, kulture i jezika, uprkos postojanju određenih političko-pravnih sporova i otpora u dijelu javnosti. Riječ je o Fakultetu srpskih studija u Nišu i Univerzitetu Sveti Sava.

“Kao što vidite, postoji nešto što je nevjerovatno, a to je da u Srbiji postoji otpor proučavanju srpske tradicije, kulture, jezika i istorije… Dokle god imam snage da se borim za tako nešto, ja ću se boriti za reafirmaciju uloge Srpske pravoslavne crkve u obrazovnom sistemu ove zemlje“, poručio je Stanković.

Ministar je ocijenio da su kritike i otpori ovakvim idejama dolazili iz krugova koje je označio kao globalistički nastrojene centre moći, naglašavajući da se u drugim evropskim zemljama, poput Hrvatske i postojanja njihovih studija, ovakvi identitetski fakulteti podrazumijevaju bez unutrašnjih osporavanja, prenosi RTS.