Rekordan otkup zlata iz Bora
NBS je tokom prošle godine otkupila oko 4,3 tone zlata, odnosno 344 poluge, od kojih svaka teži nešto više od 12 kilograma. Time je praktično cijela godišnja proizvodnja iz rudnika u Boru završila u vlasništvu države.
Strategija jačanja rezervi
Ovim potezom Srbija nastavlja dugoročnu strategiju povećanja zlatnih rezervi, koje se smatraju jednim od temelja monetarne stabilnosti. Ukupne rezerve zlata sada su na istorijski visokom nivou.
Rudnik u Boru je od kraja 2018. godine u većinskom vlasništvu kineske kompanije Zijin Mining, koja je tada preuzela oko 63 odsto udjela u nekadašnjem državnom preduzeću RTB Bor. Po važećim pravilima, sva iskopana količina zlata prvo se nudi Narodnoj banci Srbije.
NBS je do sada uvijek koristila to pravo. Ukoliko bi odbila otkup, kompanija bi mogla da traži dozvolu za izvoz zlata.
Od preuzimanja rudnika, Srbija je iz Bora ukupno otkupila oko 16,3 tone zlata.
Ukupne rezerve rastu godinama
Pored domaće proizvodnje, NBS kupuje zlato i na međunarodnom tržištu. Zbog toga su ukupne rezerve Srbije značajno porasle: u martu ove godine dostigle su oko 53,7 tona zlata to je više nego trostruko povećanje u odnosu na 2012. godinu (tada je bilo manje od 15 tona) vrijednost rezervi procjenjuje se na oko 6,9 milijardi eura.
NBS je zlato kupovala i u inostranstvu – ukupno oko 17 tona tokom nekoliko godina, uključujući 2019, 2020. i 2024.
Dio zlata i dalje u inostranstvu
Oko tri tone zlata i dalje se čuva u Švajcarskoj, u Bernu. Riječ je o zlatu kupljenom na međunarodnom tržištu.
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković navela je da se to zlato smatra „likvidnim i brzo dostupnim“ u slučaju potrebe, kao i da je njegovo držanje u inostranstvu u nekim situacijama praktičnije i jeftinije.
Globalni trend rasta zlatnih rezervi
Srbija nije izuzetak – mnoge zemlje u svijetu povećavaju zlatne rezerve. Razlog je rast nepovjerenja u devizne rezerve i jačanje geopolitičkih rizika, posebno nakon zamrzavanja dijela ruskih sredstava u inostranstvu.
Zlato se smatra imovinom koja ne zavisi od političkih odluka drugih država i zbog toga je ponovo postalo veoma traženo među centralnim bankama.
Među najvećim kupcima su Kina, Poljska i Turska.
Zašto je zlato važno
Stručnjaci objašnjavaju da građani nemaju direktnu korist od povećanja zlatnih rezervi, ali da one jačaju stabilnost finansijskog sistema i povjerenje u nacionalnu valutu.
Veće rezerve zlata znače veću otpornost države u slučaju kriza, inflacije ili potresa na globalnim tržištima, jer zlato predstavlja sigurnu „rezervnu imovinu“ kada drugi sistemi oslabe.
