Ministar pravde Bojan Božović rekao je za Euronews da je potpuno prirodno da pregovaračka poglavlja 23 i 24 budu u najvećoj pažnji u pregovaračkom procesu.
“To je uobičajena praksa i, na kraju krajeva, praksa je takva da su obično to poglavlja koja se i posljednja zatvaraju. Tako da je prirodno da taj nivo vladavine prava, demokratije i sloboda bude na tom nivou da budemo sigurni da ćemo sjutra biti, prije svega, kredibilan i važan dio evropske porodice naroda, te da ćemo moći i svojim vrijednostima i utemeljenjem da odgovorimo na sve izazove koji su pred nama”, naveo je.
Ministarstvo pravde jeste važan faktor, ali, kako je dodao, ne i jedini.
“Mi smo u tom lancu jedna od karika koja je neophodna da bismo uspjeli da, prije svega kroz zakonska i podzakonska akta, osnažimo nivo vladavine prava, tako što pripremamo izvore prava koje treba sjutra implementirati. Ono što je naša praksa jeste da to radimo na transparentan način, da je jasno vidljivo i, prije svega, usaglašeno sa preporukama naših međunarodnih partnera. Ono što je isto tako važno reći jeste da imamo čitav set novih zakona, a to su prije svega zakoni koji se odnose na krivično-pravnu reformu, ali i na domen funkcionisanja pravosuđa: Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, Zakon o državnom tužilaštvu, Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i ustavne izmjene koje smo takođe inicirali”, kazao je Božović.
On je rekao da Evropska unija posmatra pregovarački proces kroz dvije prizme.
“Jedna je ispunjenje obaveza koje se odnose na tehničke kriterijume, a druga je da taj nivo tehničkog zatvaranja poglavlja bude praćen adekvatnom implementacijom propisa koje smo usvojili. Evropska unija sve to prati i kroz prizmu posebnog fokusa na političku stabilnost, na saglasje unutar društva, na ispoljavanje onih vrijednosti koje su neophodne da bi se neka država smatrala demokratskom i stabilnom. Kada je o nama riječ, najveći izazovi su uvijek promjene Ustava, što je prirodno. Isto tako, kao društvo, uvijek imamo izazove kod kompletiranja onih tijela za koja se traži veća od proste, odnosno apsolutne većine, što je takođe prirodno”, ukazao je ministar.
To su, naglasio je, izazovi koje moramo prevazići.
“Isto tako, naravno, imamo ozbiljne intervencije u odnosu na konkretne zakone, ali to me manje brine, jer zaista imamo mali, ali sjajan tim ljudi u Ministarstvu koji uvijek odgovore tim izazovima. Tako da, ima puno posla. Naravno, Evropska unija želi da vidi konkretne rezultate i kroz pravosuđe. Dakle, dovoljan broj optužnica, dovoljan broj presuda, prvostepenih i pravosnažnih. Tako da svi zajedno moramo raditi na tome. Ali, poglavlja 23 i 24 ne svode se samo na segment koji se odnosi na pravosuđe. Mislim da tu nerijetko izgubimo iz vida da i druge institucije čine ova dva poglavlja, odnosno rad tih institucija. I to je nešto što takođe treba apostrofirati”, dodao je Božović.
Na pitanje da li postoji strah da neka institucija neće proći evropski test on je odgovorio da “nema bojazan da će to biti targetirano samo na jednu instituciju, niti na jednog pojedinca”.
“Evropska unija gleda cjelokupnu sliku jednog društva i jedne države. Nećemo izgubiti evropski fokus ili priliku da zatvorimo poglavlja ako, na primjer, neka institucija nije u tom roku usvojila neki podzakonski akt. Međutim, ako se u kontinuitetu jasno ispoljava odsustvo volje da se izvršavaju evropske obaveze, onda će to biti dovoljno Evropskoj uniji. Evropska unija je, u krajnjem, na to ukazivala i u nekim prethodnim godinama. Srećan sam što sam dio Vlade i trenutnog političkog života koji ipak šalje jednu drugačiju poruku, što se jasno reflektuje i kroz ovoliki broj zatvorenih poglavlja u posljednje dvije godine. Tako da ne brinem sa tog stanovišta, niti bih mogao da targetiram da će neko biti manje uspješan od nekog drugog”, kazao je.
Ali, kako je rekao, to ne znači da je spokojan.
“To ne znači da smo stvari prepustili slučaju. Ne postoji dan kada nemamo neki oblik treme ili brige da možda nećemo sve stići, ali sa druge strane dođe novi dan ili se završi taj isti, pa vidimo da smo sve postigli. Tako da želim da vjerujem da će i sve druge institucije, i sve druge vlasti, ne samo izvršna, pokazati dovoljan stepen ovakve posvećenosti i odgovornosti i da ćemo nastaviti upravo onim stazama koje smo već utabali”, naveo je.
Osvrnuo se i na bezbjednosne zakone.
“Vlada Crne Gore jeste predložila, a Skupština usvojila te zakone koji jesu podigli određenu političku prašinu. Međutim, isto tako, Evropska komisija je konstatovala da je ključna stvar kod ovih zakona da oni budu usklađeni sa GDPR-om, dakle, sa segmentom pravne tekovine koji se prije svega odnosi na zaštitu prava ličnosti i ličnih podataka. Znam da kolege iz Ministarstva unutrašnjih poslova pripremaju taj zakon i da će, vjerovatno u mjeri u kojoj je to potrebno, nakon toga Vlada upodobiti ove bezbjednosne zakone. Tako da ćemo imati, čini mi se, nedvosmislenu situaciju i zakone od kojih ne treba da imamo bilo kakvu bojazan”, istakao je Božović.
Kako je dodao, kada se pominju ti zakoni, uvijek mora da kaže – ne postoji zakon koji možete napisati, a da ne postoji bojazan da će biti zloupotrijebljen, pogotovo kada govorimo o bezbjednosnim zakonima.
“Ipak, želim da vjerujem da, da je postojao takav vid bojazni, pogotovo za Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, u koji sam bio nešto više uključen, reakcija Evropske komisije bi bila mnogo eksplicitnija. Ubrzo ćemo imati i novi set zakona i vjerujem da ćemo sve eventualne nedoumice razjasniti i da nivo političkog saglasja nakon toga neće biti upitan”, naglasio je Božović.
Vjeruje, rekao je, da danas ne postoji politički pritisak na pravosuđe.
“Mogu sigurno da tvrdim za sebe da ga sa moje strane nema. Ja sam de facto isključen iz rada Sudskog savjeta, odlukom Vlade i, naravno, svojom odlukom. Iako je, kao što znate, Ustavom Crne Gore propisano da je ministar pravde član Sudskog savjeta. Čak imam i kolega i prijatelja iz Sudskog savjeta koji smatraju da je moj takav stav upitan sa aspekta ustavnosti. I ja to razumijem i poštujem. Međutim, mi smo se zbog evropskog puta opredijelili za ovakvu strategiju i baš zbog toga, čekajući promjene Ustava, postupamo kako postupamo. Isto tako, želim da vjerujem da nema značajnijeg, odnosno da nema uopšte političkog pritiska. Ali da u javnosti postoji pritisak koji se stvara kroz izjave pojedinih političara i političkih funkcionera – postoji”, navodi on.
Kaže i da nekad ima i neprimjerenih izjava njegovih kolega.
“Tu nema dileme. Međutim, želim da vjerujem da je pravosuđe apsolutno imuno na takva djelovanja. Istovremeno, želim da poručim mojim kolegama da se uzdržimo od svega toga, jer sudstvo, ali i državno tužilaštvo, nemaju one mehanizme komunikacije sa javnošću koje imamo mi političari i oni koji su mnogo prisutniji u medijima. Zbog toga vjerujem da bi svi trebalo malo više da razmislimo prije nego što istupimo protiv sudske grane vlasti, naročito zato što u najvećem broju slučajeva sigurno nemamo sve činjenice pred sobom i sve okolnosti konkretnog slučaja. Često stvari posmatramo više kroz prizmu želje za pravdom nego kroz sve ono što čini jedan sudski postupak – izvedene dokaze, procedure, zakonske odredbe i druga ograničenja koja postoje”, dodao je.
Postavlja se pitanje i kako prevazići nedostatak sudija.
“Danas, kada govorimo o redovnim sudijama i redovnim sudovima, nalazimo se možda i u najboljem stanju u posljednjih deset godina, kada je riječ o broju sudija. Mislim da je priča o velikom manjku sudija jedna mantra koja je egzistirala do prije nekoliko godina, ali jednostavno više nije ažurna. Kada govorimo o državnom tužilaštvu, imamo popunjena gotovo sva rukovodeća mjesta u svim državnim tužilaštvima. Mislim da nam nedostaju još samo dva osnovna državna tužilaštva. Kada govorimo o sudijskim mjestima, imamo veliki broj popunjenih mjesta”, rekao je.
Priznaje da i dalje, i po jednom i po drugom osnovu, imamo izazove na sjeveru Crne Gore.
“To je činjenica. Na Žabljaku već godinama ne uspijevamo da popunimo sudijska mjesta, zbog čega ćemo vjerovatno to odjeljenje transformisati kao dio većeg suda. Isto tako, imamo izazove, na primjer, u Rožajama, gdje imamo samo predsjednika Osnovnog suda, a Rožaje su druga najveća opština na sjeveru Crne Gore prema posljednjem popisu. Tako da moramo, naravno, da se trudimo da kao društvo stvaramo bolje uslove, prije svega da nam građani ostaju u tim sredinama. A onda će se, prirodno, iz toga izroditi i veća potreba, ali i veći broj kandidata za te sredine. Mi smo kao Vlada, i naravno kao Skupština, usvojili izmjene zakona na osnovu kojih smo se trudili da poboljšamo materijalni status svim sudijama i državnim tužiocima. Uskoro ćemo imati poseban zakon koji će regulisati njihova radno-pravna stanja i status. Radimo korak po korak, ali, naravno, ne može sve preko noći. I taj segment prati sudbinu cijelog društva”, naveo je Božović.
Sudije Ustavnog suda su, kako je rekao, drugačija situacija.
“Ni oni ne bi smjeli da imaju bilo kakav politički prefiks, ali za sudije Ustavnog suda, kao što znate, odlučuje Skupština, dakle odlučuju političari. Sa druge strane, mislim da ćemo u nekom budućem periodu, kroz novi Zakon o Ustavnom sudu, imati vjerovatno i konkretnija i jasnija pravila za kandidature pojedinih članova, pa će samim tim i ta procedura biti jasnija”, dodao je.
Osvrnuo se i na navode ambasadora Johana Satlera da se neće praviti ustupci po pitanju korupcije i samih presuda.
“Opet kažem, mislim da ni ekselencija Satler nije mislio na konkretno jedan ili dva predmeta, već na cjelokupnu sliku i neophodnost da imamo pravosnažne presude iz domena borbe protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. Mi već neke od takvih presuda imamo. Naravno, neke su prvostepene, neke pravosnažne, i siguran sam da ćemo ih imati još tokom ove godine, zato što je i broj sudija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda porastao. Zbog toga imamo mnogo brže djelovanje, mnogo brži i efikasniji rad u sudovima. Isto tako, iz godine u godinu dobijamo ozbiljne pohvale, na što smo i ponosni, prije svega kada je riječ o Specijalnom državnom tužilaštvu, u pogledu broja optužnica iz ovog domena. Tako da, sve u svemu, mislim da će naš bilans rezultata biti na sasvim zadovoljavajućem nivou u susret zatvaranju ovog poglavlja”, rekao je.
Na pitanje kako izaći iz pozicije u kojoj se nalazi Centralna izborna komisija, koja ne može da se formira i u određenoj je blokadi, ukazao je da je on na čelu komisije koja se bavi ocjenom kandidata i, na kraju krajeva, predlogom kandidata za to buduće tijelo.
“Mi smo na posljednjem pozivu imali saglasje da jedan kandidat, gospodin Boško Nenezić, ispunjava uslove za predsjednika CIK-a. Međutim, po strogim zakonskim kriterijumima, jednoglasno smo ocijenili da niko ne ispunjava uslove da bude član CIK-a. Da bude jasno, imali smo zaista dobrih kandidata, ali smo ocijenili da, na osnovu onoga što je dostavljeno, njihovih prethodnih iskustava i na osnovu intervjua, ipak nisu kandidati koje možemo predložiti Administrativnom odboru. Vjerovatno bi za mnoge druge funkcije, možda čak i složenije, bili odgovarajući, ali za ovu funkciju smo ocijenili da nijesu. Važno je da kažem da je ta odluka bila jednoglasna. Dakle, podržali su je predstavnici opozicije, civilnog sektora, akademske zajednice i Udruženja sudija.
Svi zajedno smo ocijenili da nam je potreban još jedan poziv”, dodao je Božović.
Pojasnio je da član CIK-a mora prije svega biti pravnik ili pravnica, osoba koja ima ozbiljno iskustvo u izbornim procesima, a da pritom nije imala veze sa političkim partijama.
“Razumijete da nema mnogo takvih kandidata u Crnoj Gori. Ali vjerujem da ćemo izaći iz ovog izazova. Nije bilo nikakve politički motivisane odluke niti želje da se nešto blokira. Naprotiv, vjerujte mi, i mi kao Komisija jedva čekamo da završimo tu obavezu, ali nam je potreban još jedan krug. Imamo zaista stroge filtere koje moramo poštovati, i to je jednostavno tako”, zaključio je Božović za Euronews.
