Prema navodima lista, takav stav Brisela mogao bi rezultirati novim protestima prevoznika, uključujući i blokade graničnih prelaza i luka, s obzirom na to da od početka aprila na snagu stupa stroga primjena pravila 90/180 dana boravka u EU.

EK: „Prilagodite se pravilu 90/180“

Predstavnici zemalja regiona predložili su više modela kako bi profesionalni vozači dobili poseban status – drugačiju vrstu vize ili dokument koji bi im omogućio duži boravak i rad u EU bez promjene prebivališta. Takođe je predloženo da se vrijeme provedeno u tranzitu kroz EU, evidentirano putnim nalozima, ne računa u boravak.

Međutim, prema riječima učesnika posljednjeg sastanka, predstavnici Evropske komisije odbacili su sve prijedloge kao „nemoguće, previše kreativne i nesaglasne sa šengenskim pravom“.

Na pitanje šta je alternativno rješenje Brisela, odgovor je bio jasan: Vozači i prevoznici moraju se prilagoditi pravilu 90/180.

To pravilo podrazumijeva da državljani trećih zemalja mogu boraviti najviše 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana na teritoriji Šengena.

Jedina opcija – nacionalne vize

Kao jedinu mogućnost, EK je ponudila model prema kojem bi vozači mogli tražiti nacionalne vize pojedinih država članica za boravak duži od 90 dana.

Prevoznici iz regiona upozoravaju da bi takvo rješenje imalo ozbiljne posljedice: vozači bi, dobijanjem dugoročnih viza, postali radno vezani za države članice EU; otvorila bi se mogućnost da pređu kod evropskih transportnih kompanija; prevoznici sa Zapadnog Balkana ostali bi bez radne snage; kompanije bi morale preseliti sjedišta i registrovati firme u EU, što je dug i administrativno zahtjevan proces.

Prema navodima izvora Vijesti, predstavnici EK nijesu imali dodatne komentare na ove primjedbe i ostali su pri svom stavu.

Prijeti paraliza sektora

Novi sastanak zakazan je za dvije sedmice, ali će se, kako je najavljeno, razgovarati isključivo o prijedlogu da vozači iz zemalja Zapadnog Balkana apliciraju za radne vize u EU.

Prevoznici upozoravaju da bi takav proces mogao trajati godinama, dok bi već u aprilu ostali bez posla. Prema njihovim procjenama, uz uračunato vrijeme čekanja na granicama, carinske procedure i administrativne obaveze, realan rad u EU bio bi sveden na svega desetak dana mjesečno.

To bi, smatraju oni, značilo gubitak konkurentnosti u odnosu na EU prevoznike, pad prihoda kompanija i potencijalno gašenje dijela sektora u regionu.

Tržišna utakmica i radna migracija

Ovo pitanje nadilazi administrativni problem i zadire u suštinsku ekonomsku ravnotežu između EU i Zapadnog Balkana. Transport je jedan od ključnih izvoznih sektora regiona, a ograničenja mobilnosti direktno utiču na konkurentnost kompanija.

U praksi, EU insistira na dosljednoj primjeni šengenskog pravnog okvira, dok prevoznici tvrde da je riječ o specifičnoj profesiji čiji radni model podrazumijeva stalni prekogranični tranzit.

Ukoliko ne dođe do kompromisa, region bi se mogao suočiti sa novim talasom protesta i logističkim poremećajima na granicama.