„Dosta tih zakona već ima plavu zastavicu, postoji pozitivan odnos Evropske unije prema njima i oko njih imamo potpunu saglasnost, i u većini i u opoziciji. O tome vjerovatno nema razloga za raspravu dalje od onoga što je razmatrano na odborima i što je dogovarano sa predstavnicima EU. Tako da vezano za te zakone sa plavom zastavicom već je sigurno da će imati podršku svih nas“, kazao je Camaj.

I lider opozicione Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović takođe ističe važnost evropskih integracija, navodeći da je opozicija toga svjesna.

Smatra da se sjednice Skupštine neće svesti na puko izglasavanje i da neće izostati kvalitetne diskusije o predloženim aktima.

„Istina, treba biti objektivan i kazati da među zakonima ima i veliki broj onih koji su tehničke prirode, tako da nam to u jednom pogledu olakšava cjelokupni posao“, kazao je Vuksanović.

Za analitičara Mila Popovića olakšavajuća okolnost je takođe činjenica da su neke tačke dnevnog reda tehničke prirode.

Ipak, ukazuje i na zakone od suštinskog značaja, poput predloga budžeta za narednu godinu i zaduživanja.

Iako smatra da bi valjalo imati više vremena, Popović vjeruje da će se prirodnom selekcijom izdvojiti nekoliko najbitnijih tačaka.

„Vjerujem da će predsjednik Skupštine Andrija Mandić uspjeti da izdvoji one najvažnije i da se o njima koliko-toliko kvalitetno raspravlja, imajući u vidu njegove vještine vezane za vođenje sjednice Skupštine Crne Gore“, kazao je Popović.

Dodaje da očekuje produktivan rad, ali upozorava da je kratak rok problematičan.

„Mislim da će rad biti produktivan, ali smatram da nije dobro to što imamo samo desetak radnih dana i da bi bilo mnogo bolje da imamo znatno više vremena“, kazao je Popović.

Da rasprava neće biti sadržajna, mišljenja je analitičar Boris Marić, koji smatra da u ovako kratkom periodu nije moguće očekivati kvalitetan pretres predloženih akata.

„Da se nadamo da su predlagači uradili što bolje svoj posao, ali znamo da mnoge stvari promaknu, da se mnoge stvari urade iz nekih drugih razloga, interesa ili motiva. Kakvi su ti zakoni i u kojoj mjeri su oni optimalni vidjećemo kada se budu primjenjivali u praksi“, kazao je Marić.

Podsjećamo, pred parlamentarcima je do početka sedme sjednice bilo 11 tačaka dnevnog reda, dok je za dopunu stiglo 25 predloga Vlade i više od 10 predloga izmjena i dopuna iniciranih od poslanika.

O predlogu Građanskog pokreta URA da se povećaju dječji dodaci neće se raspravljati, jer većinom glasova nije uvršten u dnevni red.