Radović je, kazao je Knežević, prije desetak dana saslušan u drugom predmetu.

“Svojim iskazom u potpunosti je potvrdio navode na koje ukazujem već gotovo tri godine, a to je da su Skaj komunikacije dostavljane uživo u cilju sprečavanja najtežih krivičnih djela, uključujući sprečavanje ubistava ubistava Milića-Minje Šakovića i Marka Martinovića, kao i napada na sudiju Biljanu Uskoković i da su iz Europola dostavljani podaci za više osoba, među kojima su, kao korisnici, označeni i Radoje Zvicer, Milan Vujotić… Tužilaštvo za sve ove godine od kada sam procesuiran nije pokazalo ni volju, ni spremnost da ove navode provjeri kroz saslušanje ovog ključnog svjedoka”, rekao je danas Knežević.

To je, istakao je on, trebalo da bude urađeno prije nego je procesuiran u martu 2023. godine.

“A ne da se to radi na glavnom pretresu… Da su svjedoci saslušani ranije, ove optužnice protiv mene ne bi bilo”, kazao je Knežević.

On je tročlanom sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Simo Rašović predložio da naloži postupajućem tužiocu Jovanu Vukotiću da dostavi zapisnik o saslušanju kolege Radovića u SDT-u, a koji, smatra Knežević, može poslužiti kao relevantan dokaz u postupku.

“Ovaj dokaz je od ključnog značaja za pravilno utvrđivanje istine jer neposredno potvrđuje zakonitost, svrhu i način mog postupanja i istovremeno dovodi u ozbiljnu sumnju navode optužnice”, tvrdi Knežević.

On je i danas sudskom vijeću ukazao na poruke sa Skaj aplikacije koju je, kazao je on, tužilaštvo sakrilo, a iz kojih proizlazi da ga vođa kriminalnog kavačkog klana Radoje Zvicer ni ne poznaje.

“Tajni podaci, a objavljeni na Tviteru”

U višesatnom iznošenju odbrane, Knežević se danas osvrnuo na optužbu o curenju podataka u vezi sa zapljenom droge na brodu “Budva”.

Tvrdi da nikom nije odavao nikakve tajne informacije o toj akciji, kao i da podaci nijesu bili tajni, već su objavljeni na zvaničnom nalogu Uprave policije na društvenoj mreži Iks, tadašnjem Tviteru.

“U optužnici se u jednom dijelu navodi da su tajni podaci saopšteni nepoznatom licu, a onda da je riječ o Ljubu Miloviću. Takva formulacija ostavlja nejasnim kome su navodno podaci saopšteni… U optužnici nije precizirano na koji način sam, navodno, saopštio te podatke usmeno, putem telefona, poruka ili na drugi način. Nije navedeno ni vrijeme kada je, navodno, došlo do saopštavanja tih informacija, osim opšteg vremenskog okvira – u aprilu i maju 2020. godine“, rekao je Knežević.

Optužnicom je, naveo je on, obuhvaćen sadržaj određenih presretnutih telefonskih razgovora drugih osoba.

“Ali, ne proizlazi na osnovu kojih dokaza tužilaštvo zaključuje da sam upravo ja te podatke prenio trećem licu. Ne navodi se nijedan konkretan događaj, komunikacija ili dokaz iz kojeg bi se moglo utvrditi da je do takvog prenosa informacija zaista došlo”, kazao je Knežević.

To, tvrdi on, potvđuje njegovu tezu da “optužnica nije fokusirana na dokazivanje radnje izvršenja, već na stvaranje privida krivice”.

“Milović i ja smo radili u različitim sektorima”

“Tužilaštvo me optužuje da sam Ljubu Miloviću saopštio određeni sadržaj mjera tajnog nadzora, iako to navodno nijesam smio jer je isti bio suspendovan. U optužnici se navodi da je Ljubo Milović rješenjem ministra unutrašnjih poslova od 4. decembra 2018. godine privremeno udaljen sa rada, dok je disciplinski postupak protiv njega okončan 17. juna 2021. godine… Kategorički tvrdim da nijesam imao nikakva saznanja da je Ljubo Milović suspendovan. Između mene i njega u tom periodu nije postojao nikakav hijerarhijski odnos, odnosno odnos nadređenosti i podređenosti koji bi, po prirodi stvari, podrazumijevao da sam upoznat sa njegovim radno-pravnim statusom”, istakao je Knežević.

On je danas pojasnio da je od 17. jula 2019. do 1.03.2021. godine, kada je imenovan za pomoćnika direktora policije, bio raspoređen na radno mjesto načelnika Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droge u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

“U okviru Sektora kriminalističke policije postojao je poseban Odsjek za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga, kojim je rukovodio Milutin Popović, a u kojem je Ljubo Milović bio raspoređen kao službenik. Znači, nije bio u mom odsjeku”, rekao je Knežević.

Svaki zaposleni u policiji, naveo je on, ima pristup podacima označenim stepenom tajnosti “interno“.

“Privremeno udaljenje sa rada ili pokretanje disciplinskog postupka ne znači automatski gubitak prava pristupa podacima tog stepena tajnosti”, kazao je Knežević, navodeći da je pristup podacima imao i Milović.

Knežević je, rekao je danas, o podacima za brod “Budva” i tadašnjoj sumnji da se na njemu krijumčari kokain hijarhijski informisao tadašnjeg pomoćnika direktora policije.

“Nakon toga sam dao instrukcije kolegama da otvore mjere tajnog nadzora u odnosu na mornare na brodu koji su bili uključeni u krijumačarenje kokaina, a kasnije se došlo do podataka o drugim osobama iz Crne Gore koji su bili involvirani… Obavijestio sam međunarodne partnere o informaciji i otvorenom predmetu kod nas i tražio pomoć u istrazi oko praćenja broda iz Južne Amerike do Evrope. Intezivno sam pratio kretanje broda uz saradnju sa partnerskim službama DEA, NCA, španskom policijom, a na kraju sam razmijenio podatke sa njemačkom policijom kada je brod uplovio u luku Hamburg u Njemackoj”, ispričao je Knežević.

Tamnošnja policija je, kaže, u luci Hamburg na brodu “Budva” pronašla 570 kg kokaina, vrijednosti oko 35 miliona eura.

“Tada je i uhapšen član posade broda “Budva“ Mladen Radulović. O toj činjenici me je obavijestio oficir za vezu preko Whatsapa, a ja ostale kolege. Istoga dana smo objavili na Tviter nalogu Uprave policije da je po našoj informaciji u njemčkoj pronađeno 570 kilograma na brodu “Budva“ i da je slobode lišeno jedno lice”, rekao je Knežević.

Tužilac ga, kaže, na osnovu pretpostavki i nagađanja tereti da je on prenio jedan razgovor iz predmeta.

“A to zaključuje jer to nijesu uradili ostalo troje kolega Mrdak, Elezović ili Biljana Knežević. Podaci o ovom predmetu dostavljani su i razmjenjivani i sa našim međunarodnim partnerima”, rekao je Knežević.

“Tužilaštvo sakrilo da je otkriveno curenje podataka iz njemačke policije”

Tužilaštvo, tvrdi on, sakrilo da je poslije “pada” Skaja i analizom komunikacije sa te nekada zaštićene aplikacije, Odsjek za borbu protiv droge “došao do saznanja da je iz njemačke policije procurio podatak ko je iz Crne Gore bio obuhvaćen mjerama tajnog nadzora u apriku i maju 2020. godine”.

“Kao i u odnosu na koje su konkretno telefonske brojeve te mjere bile primijenjene, o čemu je Odsjek za droge informisao kolege iz Njemačke policije na onlajn sastanku, koji je, čini mi se, bio u decembru 2021. Tu je kolegama iz Njemačke policije precizno, jasno i nedvosmisleno ukazano ko je to iz Njemačke to uradio. Postavljam pitanje zašto ovdje postupajući tužilac nije oficira za vezu pitao na te okolnosti, a išao je u Njemačku da mu uzme izjavu u vezi ovog predmeta. Zašto u spisima predmeta nema riječi o tome”, pitao je danas Knežević.

On je danas naveo da je Radulović, koji je uhapšen zbog droge na brodu “Budva”, rođeni brat njegovog prijatelja.

“Da sam imao bilo kakvih neprofesionalnih namjera u ovom predmetu, zar ne bih svom prijatelju sugerisao da mu je brat u opasnosti”, pitao je Knežević.

Iznošenje odbrane nastaviće 1. maja.

U navodnoj kriminalnoj organizacije Milovića i Ojdanića, kojoj se na teret stavlja šverc 4,3 tone kokaina, pranje novca… nalaze se i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, Ivan Stamatović, Radoje Zvicer, Petar Lazović, Miloš Mišurović, Nebojša Bugarin, Milan Popović, Ivan Nikolić, Marko Novaković, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović, Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović.

Sa tim predmetom ranije je objedinjen postupak koji je naknadno pokrenut protiv Zvicera, Milovića, Stamatovića, Bugarina, Ojdanića, Božovića, Mišurovića, Zindovića, Lazovića i Popovića zbog optužbe da su povezani sa švercom 5,1 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Za isto krivično djelo optuženi su i Vjekoslav Lambulić, Radovan Perović i Bojan Ojdanić.

R.GRBIĆ