Poseban fokus evaluacije stavljen je na primorska područja tokom ljetnje sezone. Izvještaj upozorava na ranjivost žena i djevojčica na seksualnu eksploataciju u okviru takozvane „elitne prostitucije“, koja se navodno odvija u luksuznim hotelima i na jahtama.
Žrtve su često namamljene lažnim obećanjima o poslu hostesa, da bi potom bile prisiljavane na prostituciju, dok medijski izvještaji sugerišu da su klijenti uključivali i visokopozicionirane političare.
Kao ključni primjer navodi se slučaj iz oktobra 2023. godine koji je uključivao 15 žena iz Ukrajine, Bjelorusije i Izraela. One su vrbovane putem interneta od strane međunarodne kriminalne grupe, a fotograf koji ih je pozivao na zabave koristio je snimke za ucjenjivanje i prisiljavanje na seksualne usluge i pornografiju.
Uprkos ovim saznanjima, GRETA izražava zabrinutost zbog izostanka istraga o eksploataciji na jahtama i poziva na hitno procesuiranje navoda o korupciji i učešću funkcionera u ovim mrežama.
“Navodi o korupciji i mogućem učešću zvaničnika u trgovini ljudima na primorju moraju biti hitno istraženi i sankcionisani“, navodi se u izvještaju.
Stručnjaci izražavaju sumnju u stvarnu volju sistema da se suoči s ovim problemom, navodeći kako se čini da su vlasti “nedovoljno upoznate sa razmjerama ovog problema i/ili nijesu dovoljno voljne da ga adekvatno adresiraju“.
Skoro 80 odsto žrtava trgovine ljudima djeca
Crna Gora, kako se navodi u izvještaju, ostaje zemlja porijekla, odredišta i tranzita za žrtve trgovine ljudima, a statistički podaci za period od 2021. do 2024. godine otkrivaju zabrinjavajuće trendove.
U tom periodu identifikovano je 67 žrtava, od kojih je čak 79% bila djeca. Najčešći oblici eksploatacije uključuju prinudno prosjačenje, prinudne brakove i seksualnu eksploataciju, dok su se 2023. godine prvi put pojavili i slučajevi trgovine ljudima u pornografske svrhe.
Izvještaj, međutim, pozdravlja napredak u crnogorskom zakonodavstvu, posebno izmjene Krivičnog zakonika iz decembra 2023. godine. Uvedena je, podsjećaju, ključna odredba o nekažnjavanju žrtava za krivična djela koja su bile prisiljene da počine, a definicija trgovine ljudima je proširena. Ipak, GRETA napominje da se ovi zakoni moraju efikasno sprovoditi u praksi kako bi se osigurala stvarna zaštita.
Jedan od najkritičnijih nedostataka ostaje pitanje naknade štete. Izvještaj konstatuje da, kao i u prethodnim evaluacionim krugovima, nijednoj žrtvi trgovine ljudima nije dodijeljena naknada štete.
GRETA stoga poziva vlasti da osiguraju da prikupljanje dokaza o pretrpljenoj šteti postane sastavni dio krivične istrage, te da se bez odlaganja u potpunosti primijeni Zakon o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja.
“GRETA poziva vlasti da u potpunosti primjenjuju zakonodavstvo o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelima radi obezbjeđivanja naknade štete“, te da osiguraju da prikupljanje dokaza o pretrpljenoj patnji postane sastavni dio krivične istrage.
U pogledu stranih državljana, stručnjaci insistiraju na poštovanju osnovnih ljudskih prava i „pozivaju crnogorske vlasti da obezbijede da, kad god postoje opravdani razlozi za vjerovanje da je strani državljanin žrtva trgovine ljudima, toj osobi bude omogućen pristup periodu oporavka i razmišljanja“.
Takođe, istaknuta je potreba za zaštitom radnika migranata čija ih „zavisnost od poslodavca čini podložnijim eksploataciji i potencijalnoj trgovini ljudima“, zbog čega se predlaže uvođenje radnih dozvola koje omogućavaju promjenu poslodavca.
