Kavarić je istakao da se radi o vremenu kada je Služba državne bezbjednosti bila prilično srasla sa krimalno bezbjednosnim strukturama.

“I bilo je teško praviti razliku između kriminalaca i službenika Državne bezbjednosti. Tu je bilo i preplitanja, bilo je i da su u jednoj ličnosti bile spojene i kriminalne i državničke osobine i bilo je teško istinskim službenicima DB-a, koji nisu bili spremni da kriminalizuju svoj rad, da opstanu u takvim okolnostima”, naveo je.

Kako je dodao, neki pripadnici podzemlja imali su značke Državne bezbjednosti.

“To govori o stepenu kriminalizacije službe i gubitka granica između državnih službi i antidržavnih organiazcija. Svakako, može se govoriti o oblicima državnog terorizma i organizovanog kriminala sa elementima uticaja pripadnika državnih struktura koji su prešli granice državne službe”, ocijenio je Kavarić.

Osvrnuo se i na informaciju da je vozilo koje je korišćeno u atentatu pripadalo policiji.

“To je frapantno otkriće, ja nisam mogao da vjerujem. Moglo se pretpostavljati da je pušku možda zloupotrijebilo neko bezbjednosno interesantno lice, ali da je vozilo Uprave policije, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova, korišćeno za izvršenje najtežeg krivičnog djela i da nije došlo do otkrivanja toga zločina – to je zaista nevjerovatno”, rekao je Kavarić.

Smatra da je to bez presedana.

“Nemoguće je da u takvom slučaju neko iz policijsko-državnih struktura ne snosi odgovornost i da u ovako dugom periodu takav događaj nema epilog”, naglasio je.

Ovakvi zločini, kazao je, nisu mogli biti počinjeni, niti planirani bez adekvatne logistike u sudsko-tužailačkim organizacijama.

“U smislu prikrivanja, neprocesuiranja i nečinjenja po ovim zločinima i to je, u stvari, bitna komponenta ovih zločina, koji ukazuju na elemente organizovanosti i na saradnike među sudijama i tužiocima, koji su pasivnim odnosom i nepreduzimanjem službenih radnji iz svoje nadležnosti omogućili da ovakvi zločini ostanu neotkriveni i ostanu mrlja ne samo na radu policijske organizacije i organa bezbjednosti, javne i tajne službe, već i mrlja na radu sudsko-tužilačkih organa i, u konačnom, mrlja na cijelom pravosudnom sistemu Crne Gore, koji još nema snage, niti znanja da se pozabavi ovim slučajem”, zaključio je Kavarić.