I dok se u Crnoj Gori priprema svečano obilježavanje nezavisnosti, lider Demokratske narodne partije Milan Knežević pokrenuo je inicijativu o poništenju priznanja Kosova.

Knežević je oštro kritikovao reakciju crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova, ocjenjujući da su takva saopštenja uobičajena i da često dolaze u kasnim satima. Kako je naveo, riječ je o “iskazu frustracije i opterećenja i Srbijom i Aleksandrom Vučićem”.

Knežević smatra da je stav srpskog predsjednika u skladu sa osjećanjima dijela građana Crne Gore, uključujući i one koji su, kako kaže, bili za nezavisnost, ali su se kasnije razočarali. On je iznio i tvrdnje da je referendum iz 2006. godine bio neregularan, naglašavajući da je, po njegovom mišljenju, “stvorena privatna država”.

Govoreći o odnosima prema Srbiji nakon sticanja nezavisnosti, Knežević je posebno izdvojio odluku o priznanju Kosova, koju je ocijenio kao čin protiv interesa srpskog naroda. On tvrdi da su Srbi u Crnoj Gori, kako je naveo, izloženi institucionalnim pritiscima i da i dalje nemaju ravnopravan status u pojedinim segmentima društva.

Kritike je uputio i na račun načina obilježavanja jubileja nezavisnosti, dovodeći u pitanje troškove zbog dolaska pjevača Rikija Martina.

“Mi plaćamo tri miliona eura za proslavu, a penzionerima smo digli penzije euro i sedamdeset”, rekao je Knežević, ukazujući na ekonomske izazove sa kojima se suočavaju građani.

Knežević je naveo da proslava neće biti organizovana u svim djelovima Crne Gore, ističući da u pojedinim opštinama, poput Zete, ne postoji podrška oblježavanju Dana nezavisnosti. Istovremeno je najavio inicijative u više sredina za preispitivanje odluka donijetih nakon 2006. godine, uključujući i pitanje priznanja Kosova.

Sa druge strane, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da predsjednik Vučić “nijednu jedinu ružnu reč nije uputio” Crnoj Gori, već da je iznio “sasvim legitiman i ni po čemu uvrjedljiv stav da ne želi da slavi razdvajanje dvije bliske i bratske države”.

Knežević je ocijenio da će naredni period pokazati da li će doći do političkih promjena u Crnoj Gori i drugačijeg pristupa prema Srbiji, naglašavajući da je, kako je rekao, ključno pitanje da li će predstavnici srpskog naroda u vlasti ostati dosljedni ranijim stavovima.