On je podsjetio da je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova u oktobru 2008. godine, iako je 85 odsto građana, po svjedočenju samog Duška Markovića, bilo protiv te odluke.

“I mislimo da je sazrelo vrijeme da Crna Gora, s obzirom na to da je posle 30. avgusta 2020. godine došlo do promjena, da imamo Srbe u vladi, da smo nedavno čuli da je Milojko Spajić najveći Srbin savremenog doba, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu, da se ta odluka povuče”, naveo je.

Demokratska narodna partija je zato otpočela niz inicijativa i aktivnosti.

“Očekujem da ćemo na tom skupu 10. maja donijeti odluku da svi odbornički klubovi DNP-a u lokalnim samoupravama, kao i poslanički klub u Skupštini Crne Gore, podnesu deklaraciju u Skupštini Crne Gore, rezoluciju kojom bi obavezali Vladu da povuče odluku o priznanju takozvane države Kosovo”, dodao je lider DNP-a.

Najavio je da će odbornička većina u Skupštini opštine Zeta 12. maja, na Dan Svetog Vasilija, donijeti tu odluku.

“Odnosno usvojiti deklaraciju da priznanje takozvane države Kosovo ne važi na teritoriji Zete. I očekujemo da će se to desiti i u Pljevljima, i u Beranama, i u Andrijevici, i u ostalim opštinama gdje Srbi dominantno upravljaju izvršnom vlašću. Vrijeme je da Crna Gora spere sramotu i ljagu sa svog obraza i jednu najstrašniju i istorijsku i civilizacijsku grešku i zabijanje noža u leđa bratskoj Srbiji, koji su se desili u oktobru 2008. godine”, dodao je Knežević.

Istakao je da su, ulazeći u Vladu Milojka Spajića, napravili koalicioni sporazum da neće potencirati teme koje ih dijele.

“Između ostalog, oni su smatrali da je i zastava tema koja nas dijeli, da je srpski jezik tema koja nas dijeli, da je priznanje Kosova tema koja nas dijeli i bukvalno sve ono što je interes srpskog naroda bile su teme koje nas dijele. Ali zato kriptovalute, sumnjivi investitori, visokokoruptivni ugovori, zloupotrebe službenog položaja nikako nisu bile teme koje su nas dijelile, nego su favorizovane od strane PES-a i dominantno premijera Spajića i njegovih najbližih saradnika”, rekao je lider DNP-a.

“Što su više priželjkivali Vučićev pad, on je bio sve jači”

Osvrnuo se i na situaciju u Srbiji.

“Ono što je svakako karakteristično jeste da ove konsultacije koje Aleksandar Vučić pokušava da sprovede sa svim činiocima političkog života u Srbiji polako skidaju maske sa lica onih koji u stvari ne žele razgovor, žele izbore. Ali sjutra, ako ti izbori ne budu po njihovoj volji, oni će proglasiti te izbore nelegitimnim, započeće nove blokade, započeće čitava ona ikonografija i scenografija koju smo gledali evo skoro godinu i po dana. Mislim da sam na mjestu Aleksandra Vučića, ne bih se pretjerano sjekirao hoće li oni doći na konsultacije ili neće, to je demonstracija njihove nemoći, a izbore bih raspisao u onom trenutku kada ja budem procijenio da je za to vrijeme”, rekao je.

Kako je dodao, pošto su oni odbili dijalog o konsultacijama i mogućnost da razgovaraju na tu temu sa onim koji je ustavno nadležan da raspiše izbore – ne bi se sjekirao.

“I sam bih odlučio, zajedno sa onima koji su došli na konsultacije, koji je to shodan datum za održavanje, da li prijevremenih parlamentarnih izbora ili redovnih, to će procijeniti predsjednik Vučić u skladu sa njegovim ustavnim nadležnostima”, dodao je.

Osvrnuo se i na očekivanja dijela građana Srbije da će nakon odlaska Viktora Orbana sa vlasti  Mađarskoj da ode i Vučić.

“Ja znam da su oni politički sahranjivali Aleksandra Vučića ne svake godine, nego iz dana u dan. Kad bi se dešavali neki izborni ciklusi u susjednim državama, bilo to u Mađarskoj, bilo ranije u Slovačkoj, u Češkoj, znam da je Andrej Babiš pao sa vlasti pa se sad ponovo vratio kao premijer, oni su govorili: “Sledeći je Vučić”. Mislim da što su više priželjkivali njegov pad, on je bio sve jači i utemeljeniji u biračkom tijelu”, rekao je.

Zbog toga, kazao je, misli i da čitava ova kampanja koja se dešava iz dijelova Evropskog parlamenta i lijevih, zelenih stranaka, govori o tome da je Srbija izdržala napad obojene revolucije.

“Ja sam često znao to da kažem Aleksandru Vučiću u nekim privatnim razgovorima – da bi ovo malo koja država mogla da izdrži što je izdržala Srbija, jer se radilo o udruženom zločinačkom poduhvatu protiv sopstvene države i iznutra, i spolja”, istakao je.