Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore, Boško Miličić, kaže za Portal ADRIA da je njihov ključni zahtjev izdvajanje pet odsto iz Agrobudžeta, jer je dosadašnjih manje od dva odsto – nedovoljno.

“Istinski smo borci za poljoprivredu. Skretali smo pažnju, obraćali se više puta, apelovali i na lokalnu zajednicu, ali imamo samo ignorisanje premijera, Ministarstva finansija. Iako je više nego jasno da se bez izdvajanja od pet odsto ne može osigurati dugoročna stabilnost poljoprivrede. A tih pet odsto Agrobudžeta znači trajnu i pravednu podršku farmerima, proizvođačima hrane i čitavom ruralnom prostoru. Čekamo da se konačno odazovu pozivu i ne vidimo nikakvu smetnju za ispunjenje našeg više nego opravdanog zahtjeva”, ukazuje Miličić.

Na značaj poljoprivredne proizvodnje ističe da će stalno ukazivati i podsjeća da su podršku imali od Ministarstva poljoprivrede i Uprave za bezbjednost hrane.

“Ukoliko ne dobijemo pozitivan odgovor nije isključeno da se protest organizuje i pred zgradom Vlade, Ministarstva, nećemo više čekati. Imamo plodnu zemlju i bitno je da imamo razvijenu poljoprivredu. Zbog toga smo morali skrenuti pažnju na značaj proizvodnje domaće hrane i razvoja poljoprivrede i najavljenim okupljanjem koje će na kružnom toku u Nikšiću trajati pola sata i simbolično početi u minut do 12”, rekao je Miličić i apelovao i na građane da podrže kampanju “5 poštenih”.

A da ne traže ništa više od onog što je neophodno kako bi se poljoprivreda sačuvala od daljeg propadanja, ilustruje primjerom izdvajanja u drugim državama, poput Srbije u kojoj ta podrška iznosi šest odsto.

“Ne bi bilo dobro da se shvati težina problema kada bude kasno i u potpunosti počne uvoz hrane koju smo mogli sami proizvesti, i to mnogo boljeg kvaliteta. Razvijamo turizam i imamo privilegiju da sve što proizvedemo možemo odmah i da plasiramo na domaćem tržištu, bez prelaska granica”, rekao je Miličić.

Ukazao je da se dosta hrane uvozi čiji je kvalitet nerijetko upitan.

“Zar ne bi bilo bolje da smo podržali domaćeg proizvođača, pa iz Zete dobili gajbu paradajza za tri eura, umjesto što se mora plaćati toliko za samo kilogram”, zapitao je.

Na pitanje koji su najveći problemi koji pritiskaju poljoprivredni sektor, rekao je da nema ni adekvatne razvojne strategije.

“Problemi su i neriješena infrastruktura, nedostatak ulaganja, stimulansa koji bi zadržao mlade da ostaju na selu… Zbog toga, posebno sa sjevera, mladi odlaze, čak i u inostranstvo, gdje i ostaju. Krajnje je vrijeme da se takva situacija izmijeni i omladina zadrži”, ukazuje Miličić.

Prema njegovim riječima, poljoprivredna politika je takva da se nije isplativo baviti individualnom proizvodnjom.

“Svjedoci smo da se zemlja malo obrađuje i u Bjelopavlićima, gdje je najplodnija, a samo se računa kako je što bolje prodati da bi se izgradio neki hangar, hala… Za razliku od nekadašnje prakse u Crnoj Gori kada ljudi ni kuću nijesu htjeli praviti na obradivoj površini, već su je zidali pri strani ili kršu. Skoro sam prolazio kroz Italiju i Francusku i nigdje pored auto – puteva ne može se vidjeti ni kvadrat zapuštenog, neobrađenog zemljišta. A kod nas je potpuno drugačije i nadam se da će se novim zakonom takva situacija izmijeniti”, rekao je.

Miličić se bavi stočarstvom u nikšićkoj Župi gdje već skoro 20 godina ima farmu krava i mljekarama isporučuje mlijeko.

“Najveći problemi sa kojima se susrećemo su učestale bolesti, virusi, bakterije koje napadaju stoku. U minule dvije godine nije se na vrijeme adekvatno reagovalo i imali smo problema sa Q groznicom. Raširilo se i sada je teško to iskorijeniti. Mora se raditi preventiva, uključiti struka. Sada u nekim opštinama imamo slučajeve obolijevanja od plavog jezika i mora se reagovati na vrijeme”, upozorio je.

Iz Poljoprivrednog klastera iznova pozivaju da se treba više fokusirati i na domaću proizvodnju priplodne stoke.

Poljoprivredni klaster broji više od dvije hiljade članova, među kojima su i mnoge firme koje su vezane za poljoprivredu, brojna udruženja, koja imaju i po više stotina članova.

L.P.