Kako ističu, od 28. februara do danas, Brent crude (referentna svjetska nafta) skočio je oko 30 odsto, dok je WTI (West Texas Intermediate – američka nafta) porasla oko 40 procenata.

Glavni pokretač tih kretanja je eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koji su doveli do direktnih prijetnji prekida transporta nafte kroz Ormuski moreuz, ključnu pomorsku rutu kroz koju prolazi oko 20 odsto globalne nafte.

“Ovaj geopolitički faktor momentalno je izazvao paniku među investitorima i trgovcima nafte, što je rezultiralo naglim rastom cijena na svjetskim berzama”, navode u MNE Stat-u.

Dodaju da, analitički gledano, situacija kombinuje dva faktora: fizičku restrikciju snabdijevanja i psihološki efekt na tržište.

“Prvi je izazvan mogućim zatvaranjem Hormuškog moreuza, što ograničava količinu nafte koja može biti transportovana, dok je drugi rezultat očekivanja daljeg pogoršanja konflikta i mogućih sankcija. Ovakav simultani efekat dovodi do ubrzanog rasta cijena, kakav rijetko viđamo u periodu od sedam dana”, naglašavaju.

Navode da se predviđa da će cijene nafte u narednim sedmicama nastaviti rasti i da mogu dostići 120 dolara po barelu, a da ne bi bilo iznenađujuće ni da, ukoliko sukob potraje, cijene pređu i 150 dolara po barelu.

“Takav scenario predstavlja ozbiljan udarac za globalnu ekonomiju, sa višestrukim efektima: povećanje cijena goriva, poskupljenje osnovnih proizvoda, smanjenje kupovne moći, i mogućnost pojave velike inflacije u ekonomijama svijeta”, naglašavaju.

U Crnoj Gori se, ističu, već od ponedjeljka očekuje rast cijena goriva za oko 16 centi po litru, ali to je samo početak.

“Jasno je da je Crna Gora nemoćna u ovoj situaciji – promjene cijena zavise od globalnog tržišta nafte i geopolitičkih tenzija, a lokalne mjere ne mogu značajno uticati na rast. To znači da će cijene goriva u Crnoj Gori biti podložne daljem rastu sve dok se situacija na Bliskom istoku ne stabilizuje ili prolaz tankera sa naftom ne bude bezbjedan od iranskih raketa i dronova. Po intenzitetu i efektima, trenutna situacija može se uporediti sa krizom izazvanom početkom rata u Ukrajini”, navode u MNE Stat-u.

Kako dodaju, stručnjaci upozoravaju da bi što brži završetak sukoba bio najbolji scenario za smanjenje ekonomskog pritiska i posledica.

“Ovaj sedmični skok cijena pokazuje koliko geopolitika i promjene na jednom tržištu mogu direktno utiče na ekonomske tokove i cijene energenata u cijelom svijetu. Tržišta su pokazala visoku osjetljivost na poremećaje u snabdijevanju, što potvrđuje potrebu za diversifikacijom izvora energije i strateškim rezervama. Svi akteri, od vlada do kompanija i potrošača, treba da prate situaciju i pripreme se za moguće dalje turbulencije”, poručuju iz MNE Stat-a.