Naglasila je da će, osim postizanja cilja ravnopravnosti između muškaraca i žena i smanjenja rodnog jaza, ova direktiva — prema zahtjevu predstavnika NVO sektora koji se bave osobama sa invaliditetom — obuhvatiti i OSI.
„Osoba sa invaliditetom za jednak rad i rad jednake vrijednosti ne može biti plaćena manje od bilo koje druge osobe, i sve firme koje budu imale veći broj zaposlenih moraće da dostavljaju izvještaje kada je u pitanju platni razrad“, kazala je Nišić.
Dodala je da je u javnom sektoru ovo već uređeno utvrđenim koeficijentima te da se u okviru Socijalnog savjeta trenutno vrši usaglašavanje Opšteg kolektivnog ugovora, u okviru kojeg su definisani koeficijenti i startni iznosi zarade.
Na pitanje koje se odnosilo na povećanje dječjeg dodatka, ministarka Nišić je podsjetila „da je u vrijeme kada su uvedeni dječji dodaci, ministar finansija koji je obezbijedio likvidnost javnih finansija bio gospodin Milojko Spajić, u čijem kabinetu sam lično i bila”.
“To je, naravno, bio predlog kolega iz Demokratske Crne Gore — ne bih da prisvajamo nečiju ideju, ali neko ko je definitivno podržao uvođenje i vraćanje dječjih dodataka jeste premijer Milojko Spajić“, navela je Nišić.
Dodatno je istakla da je Pokret Evropa sad predložio da svi predlozi koji dolaze, bilo od opozicije ili vlasti, prilikom iznošenja moraju imati i jasnu prihodnu stranu, jer moramo biti odgovorni.
„Niko ne želi da kaže da je protiv povećanja dječjeg dodatka“, zaključila je Nišić.
Prema njenim riječima, Zakon o strancima je jedan od krovnih zakona.
„Novi zakon donijeće veću kontrolu i digitalizovani sistem. Dio oko radnih dozvola i stranaca sam prošla još kao pripravnik. Kada neko dođe u Crnu Goru, sigurno neće čekati 45 dana da bi dobio radnu dozvolu i počeo da radi. U slučaju dolaska stranaca po osnovu rada, provjere treba odraditi prije nego što dođe ovdje i omogućiti mu da u kratkom roku dobije boravišnu i radnu dozvolu“, istakla je Nišić.
Ocijenila je i da je svaki zakon koji ne definiše pojedine stvari do kraja sklon zloupotrebama.
„Nedavno smo imali slučaj da je u stanu od 40 kvadrata registrovano da živi 40 ljudi, što je fizički neizvodljivo“, podsjetila je ministarka.
Na pitanje u vezi sa tvrdnjom da država nema evidenciju i da nije popisala stanove koje su građani davali u zamjenu za doživotno staranje i održavanje, ministarka je istakla da je 2023. godine, u tadašnjem Ministarstvu rada i socijalnog staranja, započeta procedura popisa stanova nad kojima pravo raspolaganja imaju JU Centri za socijalni rad.
„Preuzimajući resor, došlo se do podataka da u Ministarstvu ne postoji jedinstvena baza kompletne imovine. Smatrali smo da takav objedinjeni popis mora da postoji, da se registar sredi, da se dostave svi ugovori o doživotnom izdržavanju, da se napravi revizija uslova korišćenja stanova — kome i pod kojim uslovima su dati“, naglasila je ministarka
Dodala je da vjeruje da će sada nadležni resor, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, nastaviti aktivnosti u cilju kompletiranja baze podataka.
Naglasila je da je posebno ponosna na svoj tim i saradnju sa socijalnim partnerima.
„Cijeli proces koji smo iznijeli je zajednički. Povećanje minimalne zarade i penzija je prošlo kroz ovaj resor, a biću ponosna i kada se naredne godine usvoji odluka o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena. Što se tiče vještačke inteligencije — ona ne može da zamijeni čovjeka i ne može preuzeti primat zaposlenima“, naglasila je Nišić.
