Upitana koji su sledeći koraci, ona je najavila da je to da inicijativa uđe u skupštinsku proceduru kada počne zasijedanje.

Važno je, kako je dodala,  imati u vidu da opozicija može predložiti samo jednu tačku po sjednici, što ograničava prostor za uvođenje dodatnih tema.

Pejović je rekla i da su reakcije poslanika bile različite, a to, kako dodaje, pokazuje koliko je naše društvo surovo i koliko je žensko zdravlje i dalje tabu tema.

Inicijativa podrazumjeva pravo na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad imale bi osiguranice kod kojih je dijagnostikovana sekundarna dismenoreja.

“Predlogom se priznaje pravo na menstrualno odsustvo u trajanju do dva dana mjesečno, kao posebno stanje privremene spriječenosti za rad, koje utvrđuje ljekar specijalista. Osiguranice su dužne da ljekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine”, objasnila je ona.

Kako je naglasila, cilj je adekvatno regulisanje patoloških stanja sekundarne dismenoreje, uklanjanje predrasuda na radnom mjestu i uspostavljanje ravnoteže između zdravlja i profesionalnih obaveza žena.

“Uvođenje ove mjere ima i širi društveno-zdravstveni značaj, jer redovni ginekološki pregledi, koji su uslov za ostvarivanje ovog prava, doprinose ranom otkrivanju i liječenju ne samo dismenoreje, već i drugih ozbiljnih oboljenja”, napomenula je Pejović.

Nakon predloga nastala je bura u javnosti, mnogobrojni građani su imali i negativne komentare, a među njima su bile i žene.

“To je pokazatelj koliko u našem društvu nedostaje empatije i razumijevanja, pa čak i među samim ženama. Istovremeno, podaci o stanju ženskog zdravlja u Crnoj Gori pokazuju da nema vremena za odlaganje ovakvih inicijativa. Rak grlića materice predstavlja jedan od vodećih uzroka obolijevanja i smrtnosti među ženama u Crnoj Gori, iako je riječ o visoko preventabilnoj bolesti. Crna Gora se nalazi na šestom mjestu u Evropi po smrtnosti od ovog maligniteta. Nedovoljna svijest o važnosti redovnih pregleda i nizak obuhvat žena skrining programima dovode do kasnog otkrivanja bolesti”, kazala je Pejović.

Upozorila je i da su tokom 2023. godine Onkološkom konzilijumu Kliničkog centra Crne Gore prikazane 93 novooboljele pacijentkinje, pri čemu je kod 61% njih bolest otkrivena u inoperabilnoj fazi, što značajno umanjuje šanse za uspješno liječenje.

“Podaci iz prethodnih godina potvrđuju isti zabrinjavajući trend: u 2019. godini registrovano je 82 nova slučaja raka grlića materice, od čega je 59% bilo inoperabilno, dok je u 2021. taj procenat iznosio 62%, a u 2023. godini 61%. Ovi podaci jasno pokazuju potrebu za efikasnijim preventivnim mjerama i ranom dijagnostikom. Upravo predlog o menstrualnom odsustvu može imati dodatni pozitivan efekat kroz podsticanje većeg broja žena da redovno odlaze na ginekološke preglede, čime se povećava vjerovatnoća ranog otkrivanja ozbiljnih bolesti, uključujući rak grlića materice”, naglasila je ona.

Shodno tome, prema njenim riječima, predložena mjera doprinosi unapređenju reproduktivnog zdravlja žena i jačanju preventivne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.

“Na kraju, želim poslati jasnu poruku: sve žene kojima se uskraćuje pravo na dostojanstvene radne uslove treba da dobro zapamte ko je bio protiv toga da imaju pravo na 100% plate za vrijeme menstrualnog odsustva. I da se sjete tih ljudi svaki put kada, uprkos bolovima, budu morale da rade”, istakla je Pejović.

A.G.