Polemika Kneževića i Spajića obilježila premijerski sat

Premijerski sat obilježila je oštra polemika između lidera DNP-a Milana Kneževića i premijera Milojka Spajića o odšteti hrvatskim logorašima. Knežević je Spajiću spočitao snishodljivu politiku Vlade prema Hrvatskoj i njenim zahtjevima, u svjetlu pristupa Evropskoj uniji. On je istakao da Spajić, kako je kazao, ubija uspomenu na ljude koji su se u sanducima vraćali u Crnu Goru, te da je zbog “kolača” vlasti spreman da prihvati svaki hrvatski ultimatum. Premijer je, s druge strane, istakao da odluka o kojoj Knežević govori ne postoji.

OSTALA POSLANIČKA PITANJA I DISKUSIJE:

Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović govorila je o sistemu ranog upozoravanja građana. Ona je upitala kada će Crna Gora dobiti sistem javnog upozoravanja građana u vanrednim okolnostima, posebno akcentujući Amber Alert koji se odnosi na reakciju države u slučaju nestanka djece.

Spajić je odgovorio da je već izrađena studija izvodljivosti i da je završen prvi korak koji je neophodan.

“Postoji zakonskih i regulativnih prepreka koje trenutno imamo, međutim kroz Zakon o elektronskim komunikacijama i podzakonska akta nadam se da ćemo ih prevazići i poslije toga ubrzati projekat. Politička podrška postoji i tu nemamo nikakvu dilemu. Definitivno ćemo, u saradnji sa našim evropskim partnerima, vrlo brzo imati jedan takav realizovan projekat”, kazao je Spajić.

O tunelu Rožaje-Peć

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković (BS) izlaganje je dominantno usmjerio na projekat izgradnje tunela Rožaje-Peć. Ovaj projekat, kako je rekao, još uvijek nije konkretizovan, a radovi nisu započeti. Premijera je u pitao u kojoj se fazi projekat trenutno nalazi.

Premijer Spajić kazao je da je riječ o prekograničnom projektu i da Kosovo u tom smislu treba da uradi svoj dio posla.

“Koliko razumijem, tamo su u foksu bile neke druge teme. Ali taj projekat nama definitivno neće ispasti iz fokusa i realizovaćemo ga kada naši prijatelji iz Peći budu spremni za to”, naveo je Spajić.

Mugoša: Drastično pogoršana struktura ekonomije

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša kazao je da je Spajić svoj mandat počeo sa rečenicom da će Crna Gora biti Švajcarska Balkana i Singapur Evrope. Istakao je da je taj plan bio ambiciozan i podsjetio da je bilo rečeno da će ta vizija biti ostvariva. Kako je dodao, “običnim smrtnicima” sada ostaje da vide kakvo je prolazno vrijeme.

On je kazao da je rast crnogorske ekonomije najgori u posljednjih 11 godina.

“Vi obećavate da će biti mnogo bolje, a ekonomija raste u stopi koja je najmanje u posljednjih 11 godina. A kada je bilo riječi o fiskalnoj strategiji, nama je premijer rekao da ekonomija u 2025. raste 4,8 odsto. Mi smo rekli da je to previše, a odgovoreno nam je da kočimo razvoj Crne Gore. A rast prošle godine je bio 2,7 odsto, skoro duplo manji. Kada smo rekli da se ne zalijeće procjenama o rastu turizma od osam odsto, dobili smo odgovor da antievropski djelujemo. Drastično je pogoršana struktura crnogorske ekonomije. Kako godine prolaze sve je veći procenat lične potrošnje, a sve manji investicija- To nije dobro. Pravite ekonomski model koji nije održiv”, ukazao je Mugoša.

Spajić: Za vrijeme vaše vlasti minimalna penzija bila ispod 125 eura

Premijer Spajić odgovorio je da građani traže konkretne rezultate, ocijenivši da je u vrijeme kada je SD bio u vlasti 2019. godine minimalna penzija bila ispod 125 eura.

“Šta je moglo da se kupi za toliko tada i sada?”, upitao je premijer.

Osvrnuo se i na minimalnu zaradu od 193 eura iz 2019. godine.

“Vaša partija bila je dio feudalnog poretka koji je vodio našu državu. To je na granici sa robovlasništvom. Da nekoga platiš 193 eura za 40 sati rada sedmično. I neko treba da primi 193 eura daleke 2019. godine. Ja govorim činjenicama”, rekao je Spajić.

Bogdanović (Demokrate) i Spajić o dobitnicima tranzicije

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović kazao je da živimo u zemlji u kojoj su pojedini, kako je rekao, stalno spremni da nas vraćaju u 1918. i 1945. godinu. Kako je kazao, kada treba da se vratimo samo deset godina unazad, i kada treba da se otvori pitanje ko se bogatio, a ko selio iz zemlje, tada nastaje panika i nastaje muk. On je premijera upitao odakle pojedincima pravo da svakodnevno “kopaju” po prošlosti, a da smatraju nedopustivim da se vratimo nekoliko godina unazad i na pitanje: “Ko su dobitnici crnogorske tranzcije?”.

Spajić je odgovorio da su se u našoj zemlji, nažalost, često koristile nacionalističke retorike upravo da bi se sakrile stvari koje se u pozadini dešavaju, konstatujući da su kriminlaci svih vjera i nacija u tišini sarađivali i bez problema, dok su se političari i građani sporili oko toga šta se dogodilo u prošlosti.

“Država tapka u mjestu, 500 eura je prosječna zarada, minimalna penzija 100 i nešto eura, minimalna plata 200 eura… Zašto je nekom bilo u interesu da građane drži “u kavezu” na takav način? Zato što neslobodan građanin, onaj koji nema mogućnosti ni da kupi osnovne stvari. Evo, čuli smo koliko vekni hljeba može da se kupi sada. Koliko je moglo za vrijeme DPS vlasti? Da li možemo da izračunamo i to? Ubijeđen sam da ni 200 nije moglo da se kupi. A u međuvremenu, mnogi su nagomilavali bogatstvo i radili neke nečasne radnje. Stoga, uvijek, iza svakog nacionalizma postoji bankarski račun koji u tišini radi svoj posao. E to se više neće događati i zato je panika u dvoru mnogih nacionalizama”, poručio je premijer.

Kontar: Penzioneri danas mogu kupiti 562 vekne hljeba manje nego u januaru 2024. godine

Miloš Kontar (URA) apelovao je na premijera da nađe vrijeme za sastanak sa penzionerima, a kritički se osvrnuo i na nedavno usklađivanje koji su penzije uvećane za dva eura. On je kazao da je povećanje minimalne penzije na 450 eura bilo dobro u januaru 2024. godine, ali da danas tih 450 eura nije dovoljno zbog rasta cijena.

“Ja sam vidio da su poslanici, dominantno iz Vašeg poslaničkog kluba, imali neke interesantne tabele, upoređujući cijene goriva u Crnoj Gori i regionu, i koliko je nekada moglo da se kupi litara goriva sa prosječnom platom, a koliko danas. Ja sam pripremio drugu tabelu i ova tabela govori o tome koliko ste hleba mogli da kupite u januaru 2024. za minimalnu penziju, a koliko možete danas. A tabela kaže da ste u januaru 2024. mogli da kupite 562 vekne hleba, a danas 153 vekne manje. Penzioneri danas za minimalnu penziju mogu da kupe 91 litar manje nego što su mogli u januaru 2024. Mogu da kupe 63 pakovanja jaja manje nego tada, 71 litar ulja manje i 16 kilograma junetine manje”, istakao je Konatar, apelujući da se penzije dodatno povećaju kroz vanredna usklađivanja.

Spajić: Niste znali kako da povećate minimalnu penziju

U svom odgovoru, premijer Spajić poručio je Kontaru da lider URE, u trenutku kada je bio premijer, nije znao kako da poveća minimalnu penziju, podsjetivši da je Abazović tada rekao da će nova nadolazeća garnitura prodati Elektroprivredu.

“Gdje je ta prodaja Elektroprivrede i koruptivni posao Spajića koji ste pompezno najavili? Mi smo bez Elektroprivrede povećali penzije, našli smo način. Vi niste znali kako, mi znamo kako. I da se vratimo na matematiku koju ste vi pokrenuli o veknama hljeba. Sada, po vašoj kalkulaciji, možete da kupite preko 400 vekni hljeba, sa vašom kalkulacijom. Ako koristimo vašu matematiku, za vrijeme vaše vlade mogli ste da kupite samo 300. Ovdje ne govorimo o povećanju penzija u odnosu na povećanje cijena, ovdje govorimo o realnom rastu standarda, u kategoriji proizovda koji ste vi izabrali”, kazao je Spajić.

Koje konkretne energetske benefite donose međunarodni sporazumi?

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD), Dejan Đurović premijera je upitao o detaljima iz sporazuma u oblasti energetike između Crne Gore i UAE, s akcentom na benefite koje će sporazum eventualno donijeti, posebno u dijelu obnovljivih izvora energije. Takođe, upitao je kako Vlada sagledava uticaj dešavanja na Bliskom istoku na dinamiku realizacije projekata iz sporazuma. Đurović je uputio i dodatna pitanja u vezi sa konkretnim projektima koje će Vlada inicirati i cijenom električne energije, u svjetlu saradnje sa UAE i sporazuma sa Francuskom, ali i krize na Bliskom istoku.

Premijer je odgovorio da imamo jednu od najnižih cijena električne energije u Evropi, što je, kako je rekao, sjajna i podsticajna mjera prema građanima i privredi. On je kazao da treba iskoristiti i druge potencijale koje zemlja ima, da bi dalje razvijali energetiku i da bi niske cijene električne energije održali i u budućnosti.

Kako je premijer naglasio, u budućnosti će postojati potreba za većim količinama električne energije.

“Postoji i potreba za diverzifikacijom naše privrede. Da bismo je diverzifikovali ,da bismo imali proizvodne pogone i data centre potrebna je velika količina električne energije koja neće imati visoke cijene. Zbog toga su investicije u razvijanje dodatnih kapaciteta energetike jedan od ključnih interesa naše zemlje”, istakao je Spajić.

Postoje projekti za koje Crna Gora nema kapacitet da ih realizuje sama, te je potrebna saradnja sa međunarodnim partnerima, ocijenio je premijer.

“Imamo veliku sreću da smo uspjeli da ostvarimo sjajnu komunikaciju sa francuskim EDF i sa Masdarom iz UAE. One spadaju među najveće energetske komapnije u svijetu i imamo veliku sreću da su takvi giganti pokazali interesovanje da rade sa nama. I to ne na način da se prema nama ponašaju u neo-kolonijalnom maniru, da izrabljuju našu zemlju, a da ona od njih nema ništa. Suprotno je tačno. Oni su spremni da dođu kao partneri, da investiraju u odnosu 50-50 u kapital zajedničkog preduzeća, koje bi pravilo sve projekte koje država ne može sama da iznese”, naveo je Spajić.

“Kroz izradnju data centara našoj zemlji se otvaraju mnoge mogućnosti. Otvaranjem jednog takvog centra mi bismo bili u prilici da privučeno IT industriju da bude bazirana u našoj zemlji”, dodao je on.

Polemika Nikolića (DPS) i Spajića: Od evropskih integracija do Jedinstvene Rusije

Nastavak premijerskog sata obilježila je oštra polemika šefa poslaničkog kluba DPS-a Andrije Nikolića sa premijerom Spajićem. On je predsjednika Vlade upitao da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU do kraja godine, a Spajić je na to odgovorio pitanjem da li je Nikolić imao uvid u sporazum koji je DPS 2011. godine potpisao sa strankom Jedinstvena Rusija.

“Imam možda jedno atipično pitanje za poslanika Nikolića. DPS je 2011. godine potpisao sa Jedinstvenom Rusijom sporazum o saradnji. Da li ste vidjeli taj sporazum. Jeste li vidjeli šta on sadrži i šta predviđa? Kada odgovorite na to pitanje, rado ću da dodam sva svoja saznanja o tom sporazumu”, upitao je premijer.

Šef poslaničkog kluba DPS-a, nakon izlaganja premijera, ocijenio je da odgovor koji je dobio predstavlja nepoštovanje prema građanima.

“Nije tema DPS jer je vladao do 2020. godine, već je tema djelovanje aktuelne vlasti. Mi smo napravili neke greške zbog kojih su nas građani poslali u opoziciju. Sad ste vi na tapetu. Sad se vama izriče ocjena”, istakao je Nikolić.

Spajić: Crna Gora trenutno ima jednu od najnižih cijena goriva u Evropi

Šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić pitao je Spajića kakav je efekat mjera koje je Vlada preduzela radi ublažavanja rasta cijena goriva, da li su planirane dodatne mjere, kao i kakve su cijene naftnih derivata u Crnoj Gori u poređenju sa državama regiona.

“Svjedočimo globalnom poremećaju cijene nafte što se održava na situaciju u našoj zemlji. U odnosu na period prije početka sukoba na Bliskom istoku cijene su porasle i Vlada je ovdje preuzela određene mjere kako bi reagovala na situaciju kod nas”, kazao je Čarapić.

Spajić je rekao da Vlada danonoćno prati situaciju, koja je, rekao je, vrlo ozbiljna. On je rekao da su neki lideri u regionu najavili da cijene dizela mogu da idu na 2,6 eura po litru.

“Živimo u jako nesigurnom svijetu. Osim Ormuskog, u Jemenu Huti najavljuju da će zatvoriti još jedan prolaz i zaista, situacija je jako ozbiljna. Država Crna Gora je nastupila jednom od najjačih mjera u Evropi i samim tim imamo jednu od najnižih cijena dizela u Evropi. Za koji dan možda bude i najniža. Time smo oduzeli sebi važan izvor prihoda, ali smo stvorili jak fiskalni okvir i možemo da pomognemo građanima tokom jedne velike krize”, rekao je Spajić.

Ukazao je na cijene dizela u zemljama regiona, navodeći da je Crna Gora u vrlo dobroj poziciji. On je izrazio nadu da će doći do prekida sukoba na Blsikom istokum čime će doći do smirivanja situacije na tržištu. Spajić je uporedio cijene eurodizela u Crnoj Gori i regionu, ali i dodao da Crna Gora ima jednu od najnižih cijena goriva u Evropi.

“Cijena eurodizela u Srbiji iznosi 1,81 eur/L, u Hrvatskoj 1,73 eur/L, u Sjevernoj Makedoniji 1.39 eur/L, u Sloveniji 1,56 eur/L, u Albaniji, u kojoj cijena nije u potpunosti regulisana, litar dizela iznosi oko dva eura, a u Bosni i Hercegovini, koja takođe nema regulisano tržište, cijena dizela po litru varira između 1,6-1,7 eura. Šire posmatrano, Crna Gora je, sa aktuelnom cijenom dizela od 1,57 eur/L i benzina Eurosuper 95 od 1,52 eur/L, među nekoliko zemalja u Evropi sa najnižim cijenama naftnih derivata, što potvrđuje da su mjere Vlade dale konkretan rezultat. Da zaključim, Crna Gora trenutno ima jednu od najnižih cijena goriva u Evropi i stabilnost snadbijevanja za razliku od nekih država koje su bile prinuđene da uvode mjere ograničavanja točenja goriva”, kazao je premijer.

POSLANIČKA PITANJA:

Predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić pitaće Spajić hoće li podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom (EU) do kraja godine.

Lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića interesuje da li je Vlada donijela odluku o isplati ratne odštete “navodnim logorašima” u Morinju od 17 miliona eura.

Knežević je od Spajića tražio da mu, ako je Vlada donijela tu odluku, dostavi listing glasanja.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pitaće Spajića šta će Vlada uraditi za povrat imovine građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti.

Šef Poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić pitaće Spajića kakav je efekat mjera koje je Vlada preduzela radi ublažavanja rasta cijena goriva, da li su planirane dodatne mjere, kao i kakve su cijene naftnih derivata u Crnoj Gori u poređenju sa državama regiona.

Predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović pitaće Spajića da li je Vlada spremna da pred Skupštinom i građanima jasno i na osnovu zvaničnih podataka odgovori ko su bili stvarni dobinici crnogorske tranzicije, a ko njeni stvarni gubitnici.

“Da li će Vlada saopštiti koji su pojedinci, firme i interesne strukture u periodu tranzicije ostvarili najveću korist kroz privatizacije, državnu pomoć i druge oblike ekonomskog privilegovanja, a ko je sa druge strane platio cijenu takvog izdajničkog modela vođenja države”, dodaje se u pitanju Bogdanovića.

On će pitati i da li Vlada posjeduje ili će izraditi zvaničnu analizu koja bi, na osnovu mjerljivih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, pokazala ko je u tranziciji sticao ogromnu imovinu i ekonomski uticaj, a ko je ostajao bez posla, sigurnosti i perspektive.

Daćemo 17 miliona, a Loru ne smijemo da pomenemo

Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša pitaće Spajića da prokomentariše činjenicu da je prošlogodisnji rast crnogorske ekonomije najmanji u posljednjih 11 godina (izuzimajući korona godinu – 2020.)

“Da li stope rasta naše ekonomije oko tri odsto godisnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog odnosno finansijskog sistema i poboljšanje standarda građana”,  dodao je Mugoša.

Predsjednik Kluba poslanika Građanskog pokreta URA pitaće Spajića zašto Vlada ne podržava povećanje penzija svim penzionerima za 40 eura i minimalnih penzija sa 450 na 490 eura.

Poslanicu Socijalističke narodne partije Slađanu Kaluđerović interesuje kada se mogu očekivati prvi konkretni koraci ka uspostavljanju sistema javnog upozoravanja građana u kriznim situacijama, uključujući i mehanizam za nestalu djecu Amber Alert.

Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi pitaće u kojoj je fazi projekat otvaranja graničnog prelaza Ckla–Zogaj sa Albanijom.

Potpredsjednik Skupštine iz Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitaće Spajića o dinamici realizacije projekta tunela Rožaje–Peć.

“Možete li precizno saopštiti da li se projekat tunela Rožaje-Peć trenutno nalazi u fazi idejnog rješenja, izrade projektne dokumentaeije, pripreme za izgradnju ili neke druge faze i koji su dalji konkretni koraci u njegovoj realizaciji”, dodao je Nurković.