Knežević: Nešto se dešava između Spajića i Abazovića, jedan bivši ministar živio kao Neron

Poslanik DNP-a Milan Knežević, komentarišući ambijent na premijerskom satu, rekao je da je pomalo zbunjen, jer ovoliko ljubavi u parlamentui odavno nije vidio.

„Nešto se dešava između Spajića i Abazovića, ali štagod da se dešava neka je sa srećom u oba doma. Ovoliko razumijevanja i ljubavi završiće po leđima nekog od ovih starih koalicionih partnera“, istakao je on.

On je pitao Spajića zašto ustavnim promjenama nije predviđeno i ukidanje imuniteta poslanicima za krivična djela korupcije i preciznija rješenja koja se odnose na izbor i smjenu čelnih ljudi tužilaštva i sudstva.

Ustavne promjene su, kako je rekao, “mućkanje sa propisima”, i to samo zato što to traži Evropska komisija koja, kako je naveo, otvoreno sumnja da je aktuelna vlada sklona korupciji. DPS je, kako je rekao, krao duže, a aktuelna vlada krade brže.

“Bio je jedan ministar prije rekonstrukcije u vašoj vladi koji je živio u vladi. Po hodnicima se šetao u bade mantilu, kućne papuče su mu padale po stepencicama, donosili su mu drogu, dolazili su mu ljubavnici, imao je paranoje ako je koristio štetnu drogu… Ja sad pitam da li će taj bivši ministar koji je živio kao Neron biti pod ovim mjerama ustavnih promjena? Da li će on odgovarati ili će možda nastaviti da živi u vili na Ibici, u Monte Karlu ili tamo daleko? Više nije ministar, nigdje se ne pominje, napunio se para od provizija”, upitao je Knežević.

Zbog toga, kako je naveo, pitao je zašto i poslanici ne bi odgovarali kao ministri.

“Sad kad je navalica i kad se pokazuju diplome, u čemu ja nemam namjeru da učestvuje, vrijeme je da se svi poslanici obavežu izjavom da se odriču imunuitet u svim slučajevima zloupotrebe službenog položaja, počev od korupcije”, dodao je Knežević, ukazavši da bi ustavne promjene trebalo da se odnose i na vrhovnog državnog tužioca čiji izvještaj o radu nije prošao u Skupštini.

“Predlažem da izmijenimo zakon o tužilaštvu i da normiramo da oni koji biraju VDT-a, mogu i da ga smijene ako mu ne prođe izvještaj. To su ustavne promjene, a ne da pravite četvrtu granu vlasti”, poručio je Knežević.

Spajić: Mi smo za da se mjere prošire i na poslanike

Premijer Spajić je u svom odgovoru ocijenio da Kneževićevo izlaganje obiluje tiradama, navevši da ranije to nije bilo tako. Naglasio je da se nikada nije prepucavao sa Abazovićem, iako su imali oštre riječi, podsjetivši na neke poteze lidera URE iz izborne kampanje 2023. godine.

“Nema potrebe za žuči. Ako vam je cilj bio da dobijete medijsku pažnju, napravite nešto interesantno za građane. Ja sam dobio pažnju tako što sam predstavio Evropu sad 1 2021. godine. Nijednu ružnu riječ nisam rekao, već sam radio samo dobro za građane”, naveo je Spajić.

Rekao je da ih Evropska komisija nije natjerala da sada iniciraju ustavne promjene, već da je to bila sugestija GRECA.

“EK kaže da previše radimo u ovom trenutku i da nemaju vremena da pregledaju sve. To su oni rekli – od A do Š, tu je minsitar pravde da to potvrdi. Dakle, volja ove vlade i većine je da ne čekamo, već da se odmah procesuiramo ako smo nešto loše učinili. Prvi ja i potpredsjednici Vlade, sa vašim predlogom da se to proširi na parlament, zašto da ne”, dodao je premijer.

Knežević je na riječi premijera da se radi o niskom nivou obraćanja, odgovorio da se trudi da bira riječi kada sa njim polemiše.

“Kada kažete da se radi o niskom nivou, u stvari govorite o sopstvenim djelima i vladi i ne znam zašto ste se iznervirali što cijela javnost vidi da se približavate sa Dritanom Abazovićem. Slušam vas kako prije pola sata hvalite bezbjednosni sektor… Ja da sam na vašem mjestu prevrnuo bih cijelu Crnu Goru, Srbiju i svijet da pronađem Miloša Medenicu. Možda to vama ne smeta, ali meni i te kako smeta”, poručio je Knežević, koji je naveo da se Spajić na političkoj sceni pojavio jer je bio favorit bivšeg premijera Zdravka Krivokapića za ministra finansija.

Spajiću je takođe poručio da ne vjeruje Mohamedu Alabaru i profesoru Milošu Bešiću.

Osvrnuo se i na predložene ustavne promjene koje se odnose na zastavu, a za koje nisu glasali poslanici PES-a, istakavši da će podnijeti amandman da srpski jezik bude izjednačen sa crnogorskim. Ukoliko se to ne dogodi, ističe Knežević, DNP neće podržati promjene Ustava.

“Valjda je važniji sprski jezik od toga ko će da bude predsjednik nekog upravnog odbora. Valjda su važnije sve one stvari u koje smo se i vi i ja zaklinjali 30. avgusta sa Zdravkom Krivokapićem. Sjećate li se da nije bilo crkve u koju smo ušli a da nismo pjevali o Kosovu, da nije bilo svešteničke ruke koju nismo poljubili. Ja samo tražim da srpski jezik bude izjednačen u Ustavu, a vi to nećete kao najveći Srbin savremenog doba”, kazao je Knežević.

Spajić je odgovorio da je, što se tiče Srba u vladi, uradio najviše za Srbe u Crnoj Gori u odnosu na sve svoje prethodnike.

“Ova vlada stvarno želi da uradi maksimum i za Srbe, i za Crnogorce, Bošnjake, Hrvate, Albance i sve naše građane. Mi ih svi smatramo svojim građanima i borićemo se za sve njih podjednako. Bilo je prilika kad su Srbi bili nipodaštavani, ili Bošnjaci, Albanci, Hrvati… Bilo je mnogo ružnih slika, ali treba da idemo napred, da sve ružne slike ostavimo iza sebe. Tako da, dogodine u Briselu”, poručio je Spajić.

Camaj tražio odgovor o projektu povezivanja Plava i Tropoje

Potpredsjednik parlamenta i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj od premijera je tražio odgovor o projektu povezivanja Plava i Tropoje, koji se već realizuje na strani Albanije. Potpredsjednika je zanimalo dokle se stiglo sa realizacijom ovog projekta na području Crne Gore i da li je u planu otvaranje graničnog prelaza.

“S obzirom na značaj ovog projekta za razvnomjerni i regionalni razvoj, a posebno turistički razvoj sjevera Crne Gore, očekujem da se ovom pitanju posveti posebna pažnja”, istakao je Camaj.

Spajić je odgovorio da su u toku razgovori sa Vladom Albanije o različitim projektima.

“Imamo mnogo potencijala koji su bili stavljeni u zapećak. Naši odnosi su uvijek bili deklarativno dobri, ali nije bilo prave saradnje – nije bilo dovoljno ekonomske i turističke saradnje. Mi smo bliske, komšijske zemlje, bićemo zauvijek komšije. Mnogo stvari jedna država može da promijeni, ali ne i svoj geografski položaj. Mi smo ponosni zbog toga, volimo te zemlje, sve njih, možda oni nas nekad malo manje, ali nadamo se više u budućnosti. Nadamo se najboljom saradnjom sa svim zemljama regiona”, poručio je Spajić.

RANIJE NA PREMIJERSKOM SATU:

Na početku premijerskog sata, proceduralno se za riječ javio poslanik Evropskog saveza, Nikola Zirojević koji je kazao da je za danas bila zakazana sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu na čijem dnevnom redu je bio Izvještaj o ANB-u za 2025. godinu, kojoj se, kako je Zirojević naveo, nije odazvao nijedan poslanik, osim njega.

“Niko nije našao za shodno da dođe na sjednicu, upozna se sa izvještajem i da svoje mišljenje. Moram da apelujem na sve poslanike da urgiraju kod kolega da nam se ne dešavaju ovako skandalozne situacije. Poslata je jako loša poruka od strane parlamentarne većine prema direktoru ANB i instituciji kojom on rukovodi”, naveo je on.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da očekuje da će uskoro biti izabran novi predsjednik tog odbora i da će odbor uskoro biti funkcionalan.

Pejović: Da smo nastavili prethodnu dinamiku, ušli bi u EU za 150 godina

Nakon toga, uslijedilo je poslaničko pitanje Borisa Pejovića (PES) koji je premijera Milojka Spajića pitao kakva je dinamika pregovora Vlade sa Evropskom unijom. Pejović je istakao da već 20 godina slušamo da će Crna Gora biti punopravna članica i da ćemo imati mnogo bolji životni standard. Ta retorika, kako je ukazao, bila je posebno izražena pred različite izborne procese, kako bi se dobilo što veće povjerenje građana. On je podsjetio na hronologiju pregovaračkog procesa, te da je do formiranja Spajićeve vlade zatvoreno svega tri poglavlja.

“Da smo nastavili takvu dinamiku, mi bi posao sa EU završili u narednih 100 do 150 godina, a možda i više”, naveo je on.

On je kazao da je to bilo vrijeme kada su se proganjali novinari, ubijali policijski funkcioneri, vodile se kampanje protiv nosilaca nevladinog sektora.

“To je bilo vrijeme kada je strateški investitor bio Oleg Deripaska, kada su plate bile oko 200, a penzije oko 100 eura… Kada su istovremeno brojni funkcioneri primali plate preko osam hiljada eura i dobijali besplatno nekretnine. To je bilo vrijeme kada su nastajala dva najopasnija kriminalna klana u Evropi. To je bilo vrijeme kad smo dobili klauzulu balansa, jer je postalo jasno da naša država sa tadašnjim režimom ne može zatvoriti poglavlja 23 i 24”, kazao je Pejović.

Iznio je i kritike na rad 43. Vlade, a prethodnoj administraciji spočitao je da nije zatvorila nijedno pregovaračko poglavlje. Takođe je i kritikovao narativ da se poglavlja sada zatvaraju zbog povoljnog geopolitičkog trenutka za evropsku integraciju Crne Gore.

“Aktuelna vlada je uradila višestruko više na ovom polju, zato vas molim da nam sada kažete kakva je dinamika pregovora sa EU?”.

Spajić: Zbog endemske korupcije i kriminala 2007. godine nismo ušli u EU

Na pitanje potpredsjednika parlamenta i poslanika PES-a, premijer Spajić ocijenio je da je ovo pitanje najbitnije u ovom trenutku za našu državu, ukazavši da dato zeleno svjetlo za izradu Ugovora o pristupanju.

“Vidjeli ste, prije pet-šest dana imali smo jednu od najvećih vijesti koju je Crna Gora dobila nakon nezavisnosti. Ta vijest je bila toliko jaka da su čestitali svi nosioci funkcija iz Evropske unije, jer je to momnumentalni uspjeh. Svih 27 članica EU diglo je ruku za jednu takvu odluku. Što se tiče geopoltičkih okolnosti, tačno je da su one sada naklonjenje Crnoj Gori i ostalim državama, ali je i pitanje zašto Crna Gora jedina koristi tu priliku. A znate kada su bile najbolje okolnosti? U prvom mahu velikog proširenja 2004. godine. Ko je tada bio na vlasti u Crnoj Gori?”, upitao je Spajić.

On je dodao da je druga povoljna okolnost bila 2007. kada su Rumunija i Bugarska ušle u EU, upitavši zašto se Crna Gora nije spremala.

“Te godine nismo ušli u EU zbog endemske korupcije i organizovanog kriminala koji je bio infliltriran u sve strukture vlasti. Hrvatska u mnogo težim okolnostima ulazi u EU 2013. godine i toj zemlji bilo je mnogo teže da ispuni sve uslove”, dodao je premijer, osvrnuvši se i na to zašto su okolnosti danas dobre.

“Zato što vide da radimo, da dajemo rezultate, da ih ne lažemo i da nemamo lošu agendu iza sebe – da želimo da guramo neki kriminal, da ih lažemo objašnjenjima zašto se neka reforma ne dešava. Nemamo šta da krijemo i stoga nam EU daje punu podršku. Kad se kaže Crna Gora želim da vidim i opoziciju u tom kampu, ne samo većinu, zatim nevladin sektor, medije, sindikate, Uniju poslodavaca, Privrednu komoru, CANU… Želim da vidim sve pore našeg društva u potpunosti posvećene jedinstvenom cilju”, poručio je Spajić, poručivši da je 14 zatvorenih poglavlja istorijskih uspjeh.

On je kazao da se kontinuirano radi na zatvaranju preostalih 19 poglavlja, kada administracija bude na 100 odsto spremnosti.

“Ako hoćete punopravno članstvo, nema ubrzanog pristupa. Potrebno je ispuniti sve do zadnjeg slova”, ukazao je predsjednik Vlade.

Tek tada, kako je ocijenio, dolazi se na politički teren i pitanje saglasnosti svih članica EU.

Živković: Najneodgovornija vlada, premijer više puta obmanuo građane

Poslanik DPS-a Danijel Živković poručio je da je svima u Crnoj Gori jasno da se radi o najneodgovornijoj i najnesposobnijoj vlasti ikada. Ova vlada, kako je rekao, rekorder je po broju datih, a neispunjenih obećanja, pri čemu je naglasio neostvarena obećanja o boljem životnom standardu.

“Vi ste predsjednik vlade koja ima najveći broj članova u istoriji svijeta. Ova vlada ima 32 člana, Crna Gora ima 620 hiljada stanovnika. Poređenja radi, kina ima milijardu i 400 miliona stanovnika sa 21 ministarstvom. E po tome smo pravi rekorderi. Između ostalog rekorederi smo i po tome što je premijer više puta obmanuo građane”, istakao je Živković, naglasivši prije svega najavljenih milijardu eura investicija iz Japana i hiljadu radnih mjesta u Pljevljima.

Osvrnuo se i na obećanja o boljem standardu, ocijenivši da je umjesto toga došla ogromna inflacija koja je uništila platežnu i kupovnu moć građana.

“Mogli bismo ovdje da potrošimo sate i sate na vaša obećanja u prethodne tri godine. Držite li se i dalje da je vaša ekonomska politika ispravna? Vjerujete li, poslije svih parametara, da je došlo do povećanja životnog standarda građana?”, upitao je poslanik DPS-a.

Spajić: Zamjena teza, izdržaćemo sve uvrede

Premijer Spajić odgovorio je da je posredi pokušaj zamjenjivanja teza. Podsjetio je na nekadašnji iznos minimalne plate i penzije, ocijenivši pređašnji ambijent kao feudalni.

“Gorivo je bilo luksuz, nezaposlenost je uvijek bila rekordna, ali u redu. Mi smo udvostručili zarade u odnosu na 2020. godinu, praktično smo udvostručili i prosječne penzije, minimalne i zarade su skoro tri puta skočile. Smanjili smo jaz u društvu. Ispoštovali smo ljudsko dostojanstvo, jer svaki čovjek je dostojan. Svakog čovjeka koji je rođen u Crnoj Gori treba da držimo kao malo vode na dlanu i ne treba da damo drugim državama da ga uzmu i da ga koriste kao radnu snagu”, poručio je Spajić.

Premijer je poručio da će Vlada izdržati sve proteste, jer, kako je naveo, sada svi imaju hrabrosti da kažu šta misle.

“Nisu imali hrabrosti da kažu neke stvari prije 2020, pojedini. Nećemo nikoga osuđivati. Drago mi je da sada imate hrabrosti da kažete sve što mislite – i prejake riječi, i da nas uvredite. Mi treba da izdržimo sve te stvari i sve te uvrede”, dodao je on.

Radnicima u Crnoj Gori poručio je da će ih Vlada sve jednako tretirati i da neće biti parcijalnih povećanja zarada. Sindikatima je poručio da slobodno izražavaju svoje mišljenje.

Polemika o životnom standardu i kupovnoj moći

Poslanik Živković istakao je da nije dobio odgovor na pitanje, poručivši da je premijer sa terena ekonomije “pobjegao” u evropske integracije. Problematizovao je i to što Spajić, kako je kazao, o vremenu vlasti DPS-a govori kao o “vremenu mraka”. On je, interpretirajući podatke Monstata, kazao da porodice danas izdvajaju više novca za osnovne životne namirnice.

Spajić je odgovorio da se 2006. bolje živjelo nego 2020, posljednje godine vlasti DPS-a, poručivši da je ta sada opoziciona partija očekivala da će Crna Gora bankrotirati nakon promjene vlasti.

Obradović: Šta donose izmjene Zakona o auto-putu Bar – Boljare?

Vaso Obradović (NSD) premijera je pitao da obrazloži izmjene o Zakonu o auto-putu Bar- Boljare, s akcentom na ukidanje fiskalnih olakšica za izvođače radova. On je ukazao da je među predložene izmjene potrebno uvesti i uključivanje parlamentarnog nadzora tokom realizacije projekta.

“Nova pravila su neophodno zbog primjene evropskih standarda u realizaciji kapitalnih projekata. Nastavak radova finansiraće se uz podrušku EBRD koja zahtijeva pošotvanje fer konkurencije. Novi pristup privući će širi krug međunarodnih kredibilnih investitora, spremnih na rad u uređenom pravnom ambijentu”, istakao je Obradović.

“Ako se izbjegnu greške iz prošlosti, Crna Gora ima priliku da drugu dionicu auto-puta realizuje kao primjer dobre prakse”, ocijenio je on.

Premijer je poručio da će se druga dionica graditi isključivo uz potpuno plaćanje PDV-a, akciza i carina.

“Nadamo se otvaranju radova u maju, a imamo i obilaznicu oko Budve – sljedeće sedmice imaćemo izvođača radova. Juče smo objavili tender za zaobilaznicu oko Podgorice koja je takođe 10 kilometara. Imamo i obilaznicu oko Bara koja će da krene u ovoj godini, dionicu od Grblja prema Luštici, jadransko-jonski auto put za koji su Amerikanci zainteresovani da grade”, najavio je premijer, istakavši da će se nekoliko dionica graditi u isto vrijeme.

Abazović: Građani u nekom trenutku “progutali” priču o deset dionica puteva

Uslijedilo je izlaganje poslanika i lider URE, Dritana Abazovića koji je najprije dao podršku crnogorskim farmerima, ali i sindikatima koji traže povećanje svim zaposlenima u Crnoj Gori.

On je Spajiću poručio da je bolje da ne pročita odgovor na poslaničko pitanje jer, kako je naveo, degradira svoju instituciju.

“Ovdje nismo došli da vodimo nikakve lične ratove, nego za dobro Crne Gore”, naveo je on, podsjetivši da je pitao premijera u kom mjesecu startuje 10 dionica auto-puta najavljenih za 2026. godinu.

“To je možda bila priča koju su ljudi u nekom trenutku “progutali”. Vi ste došli na poziciju premijera, željeli ste da kažete da stvari mogu da se dešavaju jako brzo. Mene samo zanima koja dionica se otvara u kom mjesecu, s obzirom da je sjutra 1. maj 2026. godine. Vi ste rekli da ćete u septembru 2024. da stavite ašov za nastavak postojeće dionice auto-puta, dakle da se radi nova dionica prema Boljarima. Davno je prošao taj dan, to se nije desilo. Nije sporno da će se to desiti, ali vi ste najavili deset dionica. I zbog građana koji nas slušaju, a ne zbog toga što je neko protiv izgradnje, ja samo mislim da to potvrđuje stepen neozbiljnosti kojim vi rukovodite Vladom”, poručio je lider URE.

Spajić: U novembru 2024. nisam zatekao nijedno idejno rješenje

Predsjednik Vlade pohvalio je način na koji je Abazović postavio pitanje, naročito imajući u vidu da je prethodno bio na poziciji premijera. Što se tiče auto-puteva, Spajić je kazao da je prije i uoči dolaska na premijersku funkciju bio u zabludi. Nastavljajući izlaganje, kazao je da je u novembru 2024. godine nije zatekao nijedno idejno rješenje za puteve, ocijenivši da su to bile samo ideje ili politički narativi.

“Od 18 dionica sada imamo 18 završenih idejnih rješenja – to je, dakle, jedna procedura. Možda sam ranije pogriješio u naraciji. Prihvatam tu grešku. Očekivao sam mnogo ozbiljniji pristup prethodnih administracija. I vi ste bili tu, možda ste mogli mnogo više, ali ni vama nije bilo lako. Imali ste tešku situaciju, ali nije napravljen rezultat. Znači, dočekalo me nula, a sada imamo 18 idejnih rješenja. Negdje od 10 do 15 idejnih projekata je ili završeno ili se završava, što je preduslov za sljedeći korak”, kazao je premijer.

“Daću sve od sebe. Ne želim političke benefite od takvih projekata, već da ih svi koristimo i ostavimo za buduće generacije”, poručio je Spajić.

Diskusija Spajića i Bogdanovića (Demokrate) o sektoru bezbjednosti

Predsjednik poslaničkog kluba Demokrata, Boris Bogdanović u svom izlaganju osvrnuo se na to kako su “nezavisne instutucije” sektora bezbjednosti izgledale u prethodnih 30 godina, ukazavši da su čelnici policije i ANB-a bili članovi DPS-a ili bliski toj političkoj partiji.

Preko 35 policijskih funkcionera, kako je naveo, nalazilo se na izbornim listama vladajućih partija.

“Ovo je bila naoružana filijala jedne partije, zato i ne čudi što su nervozni. Po prvi put u istoriji Crne Gore, lomi se jedna mafijaško-partijska hobotnica koja se krila između ANB-a, UP-a, pomoćničkih i direktorskih mjesta u sektoru bezbjednosti”, naveo je Bogdanović, koji je Spajića upitao da se osvrne na polemike u vezi sa izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u.

Premijer je u svom odgovoru naveo da međunarodne institucije kažu da Crna Gora nikada nije imala bolji bezbjednosni sektor nego sada i da sa našim institucijama sarađuju bez sumnje da će doći do “curenja informacija”.

“Mislim da je panika kod pojedinica prilično velika. Opet pominjemo staru vrhušku vlasti koja drži kao taoce sadašnje poslanike opozicije. Ja mislim da te naše kolege treba da se oslobode okova, da pređu na evropsku stranu i da zajedno uvedemo Crnu Goru u EU. Oslobodite se okova, to su bili ljudi koji su bili otjelovljenje kriminalna i korupcije. Idemo naprijed svi zajedno i mislim da je jako bitno da pošaljemo tu poruku. Za opoziciju ne da ima mjesta, nego su dobrodošli svaki dan da dođu i da pričaju sa nama. Da svaki dan imamo sastanke i da pronalazimo zajednička rješenja. Ali ih molim da ne čuvaju te ljude iz prošlosti, koji su svima nama teret ovdje”, poručio je Spajić.

Nenezić: Novi Zakon o slobodnim zonama nije usklađen sa Ustavom

Poslanik Evropskog saveza Branislav Nenezić kazao je da su usvajanjem novog Zakona o slobodnim zonama otvorena ozbiljna pitanja, te da taj zakon nije u skladu sa Ustavom. Kako je naveo, dodatno zabrinjava činjenica da ovakog zakonsko rješenje nema uporište u praksama Evropske unije. Pristupilo se, kako je rekao, rješenju koje ukida ono što je funkcionisalo i donosilo korist. On je upitao ko iz aktuelne vlade ima uticaj na donošenje ovakvih odluka, s obzirom da, kako je rekao, posljedice direktno pogađaju Luku Bar i Port of Adria.

“Umjesto da usvajanju ovakvog zakona prethodi javna rasprava i razgovor sa dva operatera i društvima koja posluju sa njima, sudbima zapošljenih je stala u rečenici Andrije Mandića koji je rekao da je pretres završen i kazao poslanicima da glasaju. Slobodna zona treba da poveća konkurentnost privrednih subjekata koji posluju preko nje, da privuče direkne strane investicije, da poveća broj robnih pravaca… Važno je istaći da nakon usvajanja ovakvog zakona Crna Gora gubi robne pravce. Jednom izgubljenom robnom pravcu potrebno je pet godina da se ponovo otvori. Sve ovo uređeno je zbog jedne činjenice: država nije bila spremna da riješi problem u slobodnoj zoni Luke Bar. Umjesto toga, donijeto je rješenje koje donosi dodatna ograničenja”, naveo je on.

Spajić: Zašto ne napraviti otvoreni razgovor?

Premijer je odgovorio da se pomenuti zakon svodi na zabranu skladištenja duvanskih proizvoda u slobodnoj zoni.

“Neko kaže da je to prejaka, a neko da je adekvatna mjera koja treba da bude sprovoedena. Postoje biznis lobiji koji su zainteresovani da se nastavi legalna trgovina duvanom kroz Luku Bar. Zašto ne sjesti? Zašto ne napraviti otvoreni razgovor da vidimo šta tu može da se uradi? Vaš stav je legitiman, ja nemam problem da ga saslušam”, odgovorio je Spajić, koji je poslaniku iz opozicije predstavio interesovanje japanskih investitora kada je riječ o ulaganjima u pojedine segmente barske luke.

“Crna Gora može da privuče investiciju jedne kompanije u vrijednosti od čak milijardu eura. Već smo govorili o milijardi iz Japana, eto jedna kompanija bi potencijalno investirala taj novac. Naravno, u saradnji sa lokalnom samoupravom i mjesnim zajednicama. Želio bih da čujem vaš stav i šta meni predlažete da uradim po tom pitanju”, kazao je Spajić.

Smailović: Da li se građani Crne Gore mogu osjećati sigurno?

Amer Smailović (BS) istakao je da smo svjedoci da Crnom Gorom tokom posljednjih godina kruže razne vijesti koje ne dolaze iz kredibilnih izvora, sa ciljem da dezinformišu javnost i izazovu paniku kod građana. Kako je kazao, primjetan je uticaj struktura iz drugih zemalja koje našu državu ne žele da vide u Evropskoj uniji, te da je slično bilo uoči pristupanja Crne Gore NATO savezu.

“U proteklom periodu smo takođe svjedoci da se u unutrašnjosti Crne Gore dešavaju slične stvari, a najsvježiji primjer bio je kad se desila eskalacija sukoba na Bliskom istoku. Nastala je energetska kriza, a među građanima se pojavila panika da će uslijediti nestašice goriva. Takođe, naš medijski prostor je pleplavljen dezinformacijama, ali ja bih se fokusirao na stvari koje se tiču bezbjednosti naših građana. Imali smo situaciju i u oktobru kada se na bazi neprovjerenih informacija desio linč prema stranim državljanima. Imamo i primjer iz opštine Berane da zbog dešavanja na Bliskom istoku u Crnoj Gori postoji rizik od terorizma. Kad građani pročitaju te vijesti, niko ne može ostati ravnodušan i oni će tražiti odgovore od državnih institucija”, naveo je Smailović, koji je dodao da je uslijedio demanti iz Vlade, ali ukazao da Crna Gora mora naći način da se bori protiv dezinformacija.

On je premijera upitao da li se građani mogu osjećati sigurno u Crnoj Gori.

Spajić: Kontra narativom reći šta je istina

Predsjednik Vlade ocijenio je da su rezultati Crne Gore natjerali geopolitičke takmace EU da zajedno sa organizovanim kriminalnim grupama djeluju protiv naše države. To je, kako je rekao, dokaz da Crna Gora veoma dobro napreduje na evropskom putu, te da pojedinim strukturama to smeta.

“Oni bi najradije da mi ne napredujemo ovako brzo, da smo i dalje u blatu prošlosti, da smo jedni protiv drugih, da se gledamo preko nišana. Mi smo pronašli zajednički jezik i tri cilja: da se svaki građanin osjeća bezbjedno i jednako u našoj državi, da sačuvamo ekonomsko dostojanstvo i evropske integracije. To je ono za šta se zalaže većina svih etničkih grupa, svi su za. A pošto dolazite iz Bošnjačke stranke, mogu da kažem da se vi posebno zalažete za evropski put Crne Gore. Ovdje smo svi zajedno, da izguramo generacijski projekat ulaska u EU. Molim vas, dajte nam snage, dajte nam povjerenje da izguramo proces do kraja. Mislim da idemo u dobrom pravcu. A lažnih vijesti, distribucije panike i lažnih drugih metoda kojima se službe pojedine službe i kriminalne grupe – toga će biti, toga se ne možemo otarasiti. Postoje benefiti, ali i loše strane digitalnog društva. Treba kontra narativom reći šta je istina”, naveo je Spajić.

Bogdan Božović (SNP) premijera je upitao kada će se u skupštinskoj proceduri naći formiranje Specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Odgovor na ovo pitanje, kako je rekao, suštinski pokazuje da li ova vlast može da se uhvati sa problemom ili ćemo imati simulaciju borbe protiv pomenutih bezbjednosnih izazova.

“Mislim da većina građana vidi sudstvo kao posljednji bedem odbrane kriminala i korupcije, posbeno slučajeva visoke korupcije, pri čemu su i jedni i drugi povezani sa prethodnim režimom. Imamo brojne slučajeve iz prethodnog perioda koji govore o neradu nadležnih institucija. Podsjetiću samo na ubistvo Duška Jovanovića. Mi do dan danas ne znamo ko su nalogodavci i svi izvršioci tog zločina. Smatram da bi institucije trebalo da preuzmu svoj dio odgovornosti za ovaj, ali i ostale slučajeve koji predstavljaju nasljeđe jednog mračnog perioda”, istakao je Božović, apelovavši da se sprovede jedna pozitivna vetinga po pitanju odabira sudija tog novog suda.

Spajić: Vlada razmatra modalitet koji će najbolje odgovarati potrebama pravosuđa

U svom odgovoru, premijer Spajić istakao je da je o tom pitanju često raspravljao sa minsitrom pravde. Kako je rekao, u Vladi su svi stali iza ideje vetinga, ali se pronalazi modalitet koji će najbolje da odgovara potrebama pravosuđa u Crnoj Gori.

“Situacija nije jednostavna. Imamo poglavlja 23 i 24 koja su izuzetno zahtjevna. Nekih 80 tehničkih tačaka moramo da ispunimo do juna ili jula. Enormni su napori koji ministar pravde i direktori direktorata, oni rade veliki posao, ali imamo i puno kvalitetnih ljudi koji se profesionalno bave ovom tematiku. Samo formiranje Specijalnog suda, po programu Vlade, je četvrti kvartal ove godine, što znači da dolazi vrlo brzo. Samo formiranje i primanje novih sudija je suštinski veting. Svaki sudija koji želi da bude dio Specijalnog suda moraće da prođe posebne provjere. Sada imamo Specijalno odjeljenje Višeg suda, ali mislimo da je potrebno ići korak dalje”, naveo je Spajić.

Pojedina pitanja poslanika:

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića zašto ustavnim promjenama nije predviđeno i ukidanje imuniteta poslanicima za krivična djela korupcije i preciznija rješenja koja se odnose na izbor i smjenu čelnih ljudi tužilaštva i sudstva.

Poslanik Pokreta Evropa sad Boris Pejović pitaće Spajića kakva je dinamika pregovora Vlade sa Evropskom unijom (EU), dok poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje kada se može očekivati formiranje Specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića interesuje da li Vlada smatra da se otpor izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) dijelom zasniva i na činjenici da se njima prvi put ozbiljno zadire u strukture koje su godinama bile zaštićene od stvarne odgovornosti u policiji, ANB-u i povezanim centrima moći.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović pitaće Spajića da li se građani Crne Gore danas mogu osjećati bezbjedno, imajući u vidu sve učestalije plasiranje različitih informacija i vijesti iz neprovjerenih izvora.

Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živokivić pitaće Spajića da li će javno priznati da su ključna obećanja Vlade o ekonomskom rastu i standardu građana bila nerealna, dok poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića zanima šta je bilo sa najavom da će se u 2026. godini istovremeno graditi deset dionica autoputeva.

Poslanika Nove srpske demokratije Vasa Obradovića zanima na koji način će najavljene izmjene Zakona o auto-putu Bar-Boljare, kojima se ukidaju ranije poreske i carinske olakšice za izvođače, doprinijeti jačanju budžetskih prihoda i obezbjeđivanju ravnopravnijih uslova na tržištu, uz očuvanje investicione atraktivnosti.

Pitanje će postaviti i poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić, njega interesuje ko ima pravo da suspenduje jedan granični prelaz, uz obrazloženje da su usvajanjem novog Zakona o slobodnim zonama otvorena su ozbiljna pravna i ekonomska pitanja…