Poslovni ambijent ostao je nepromijenjen, pokazuje istraživanje Privredne komore. Izazovi su i dalje isti: neefikasna javna administracija, visoki fiskalni nameti, neadekvatna infrastruktura. Ipak, od ukupno pet, privrednici su prepoznali dva ključna: nedostatak radne snage i sivu ekonomiju. I analize Unije poslodavaca pokazuju isto, rekao nam je Filip Lazović. Situacija sa radnicima se, navodi, drastično pogoršala od kada radnici iz okruženja za sezonske poslove biraju Hrvatsku zbog atraktivnijih uslova umjesto Crne Gore.

“Da bi se taj problem i ta prepreka riješila, poseže se za uvozom radne snage sa nekih daljih destinacija, i to je nešto što je trenutno realnost. To je nešto sa čim se suočava cijela Evropa, pa i Crna Gora”, kazao je on.

Dodatni problem je, ukazuje Lazović, što u minulom periodu nismo učinili mnogo na usklađivanju obrazovnog sistema sa tržištem rada, pa je neophodno, poručuje, donijeti kratkoročne mjere.

“Možemo slobodno reći, možda i nepotrebno veliki broj fakultetskih diploma koje apsolutno ne mogu da odgovore na ono što nam je potrebno da bi imali uspješnu turističku sezonu. Najbolja bi bila neka kratkoročna rješenja, a to je da se maksimalno, koliko je to moguće, liberalizuje, uslovno rečeno, uvoz radne snage. Dakle, da se uvaži, naravno, i ono što su pitanje bezbjednosti države i tako dalje, ali da se te procedure prosto maksimalno pojednostave”, kazao je Lazović.

Filip Lazović (Foto: PR Centar)

Stopa nezaposlenosti je na rekordnom niskom nivou od 8,85%. Na evidenciji je bezmalo 26. 000 lica. Od početka godine oglašeno je skoro 10. 000 slobodnih radnih mjesta. Intenzivirane su i aktivnosti na promociji zapošljavanja tokom sezone, pa je pored seminara i radionica održano i 10 mini sajmova. O efektima pomoćnica direktora Gordana Vukčević.

“Tokom tih sajmova, preko 300 poslodavaca je predstavilo slobodna radna mjesta tokom ljeta 2026. Traženo je preko 2. 600 izvršilaca, a što se tiče same posjete, moramo reći da je preko 1. 500 lica prisustvovalo tim sajmovima sezonskog zapošljavanja”, kazala je ona.

I zloupotrebu bolovanja kao biznis barijeru prepoznaje privreda. Lazović kaže da se stanje popravilo u prethodnom periodu kroz rad nacionalne komisije, ali to tijelo je postalo neaktivno, pa što prije treba tražiti modele koji bi, kako poslovno, tako i finansijski, štitili i državu i poslodavce.