To obilježje demontirano je po nalogu inspektorke za kulturna dobra Ministarstva kulture i medija. Ona je to naredila u utorak (12. avgusta), ostavivši upravi Gusinja rok od tri dana da završi taj posao, što su oni ispoštovali.

Bista Čeliću postavljena je bez odobrenja Ministarstva, 2013. U julu te godine, inspekcija Ministarstva naložila je uklanjanje spomenika, ali rješenje nije izvršeno.

Čelić je bio komandir čete vulnetara (vulentara), milicije koju su činili Albanaci koji su živjeli na prostoru Plava, Gusinja i Albanije, a koja je, prema tvrdnjama nekih istoričara, odgovorna za zločine nad pravoslavnim stanovništvom. Tu paravojsku formirala je fašistička Italija.

Predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca (NSA) Faik Nika, saopštio je juče da Čelić nije bio saradnik okupatora, već “uvaženi borac za slobodu svog naroda i mještana u Plavu i Gusinju.

“… Smatramo neprihvatljivim i uvredljivim činom da odmah nakon skidanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, reagujete na spomen-obilježje Čelaja, stavljajući ih u istu ravan i nazivajući ga (Čelića) saradnikom okupatora. Ovo su opasne izjave, da bez naučnih dokaza i argumenata, bez uvažavanja lokalnog konteksta, jedna istorijska ličnost bude paušalno označena kao ‘saradnik okupatora’, što sa sobom povlači stigmatizaciju cijele zajednice koja ga smatra dijelom svog istorijskog pamćenja…”, kazao je Nika, obraćajući se Ministarstvu.

On tvrdi da Čelić nije bio ni zločinac, te da nije stajao “uz sile koje su donosile stradanja, progone i krv, kako se pokušava skrnaviti njegovo ime”.

“Već suprotno tome – on je bio narodni heroj, koji je, po mnogim pisanim činjenicama i izjavama svjedoka, pomagao i Albancima, ali i mnogim porodicama nealbanskog stanovništva”, naveo je Nika.

Čelnik NSA je rekao da je obilježje u Gusinju bilo podignuto na inicijativu mještana, “kao izraz lokalnog pijeteta i pamćenja”, a ne kao čin provokacije ili revizionizma. Prema njegovim riječima, Crna Gora nije država “jedne istine, jedne ideologije i jednog narativa”, već zajednica “različitosti, složene prošlosti i višeglasnog pamćenja”, te da su stoga “pokušaji da se zakon koristi kao oruđe za brisanje jednog dijela kolektivnog sjećanja” duboko štetni i opasni po društvenu koheziju.

Nika je saopštio da u Crnoj Gori postoje na stotine spomenika podignutih bez odobrenja i na desetine hiljada nelegalnih objekata, i da bi Ministarstvo, “kad su u pitanju istorijske činjenice”, trebalo da se fokusira na relevantna arhivska dokumenta i provjerljive činjenice, a ne na “jednostrane izvore i subjektivne izjave pojedinaca”.

“Štaviše, NSA posjeduje sasvim drugačije podatke i dokaze, koji govore u prilog Čeljaja kao branioca svoje zemlje i naroda, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost”, poručio je Nika, pozivajući Ministarstvo da “prekine praksu jednostranih i autoritarnih odluka, i da umjesto ultimatuma, otvori dijalog”.

“Jer država koja ruši spomenike bez sluha za građane, rizikuje da ruši i mostove povjerenja među svojim narodima”, zaključio je on.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović (Demokrate), rekla je u utorak “Vijestima” da će svi spomenici koji su postavljeni protivno zakonu biti uklonjeni.

“Nema izuzetaka, nema selektivne primjene, nema tolerancije. Ministarstvo će i dalje, u saradnji s Upravom za inspekcijske poslove, lokalnim samoupravama, policijom i tužilaštvom, štititi kulturnu baštinu i istorijski integritet naše države. Kad postoji osnov sumnje da je spomenik predmet ili sredstvo izvršenja krivičnog djela, oduzimanje može narediti isključivo nadležni tužilac, u skladu sa zakonom”, poručila je ona.